Od 29. novembra do 12. decembra u Galeriji Prosvjete u Zagrebu održava se izložba "Arhive prijateljstva – poetike otpora" kojom se nastoji dati uvid na preko 20 godina zajedništva i suradnji na regionalnoj kulturnoj sceni, ali i obilježiti djelovanje Kooperative - regionalne platforme za kulturu, koju čini 40 članica iz svih zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije, a od ove godine i Albanije.
- Izložba je nastala povodom deset godina postojanja organizacije Kooperativa, regionalne platforme za kulturu koja obuhvata organizacije nezavisne kulture iz regiona bivše Jugoslavije. Sada imamo i novu članicu iz Albanije tako da smo malo proširili geografski krug našeg delovanja - govori nam Milica Pekić, historičarka umjetnosti i kustos iz beogradske organizacije Kiosk, koja nastoji aktualizirati ideju umjetnosti u javnom prostoru u Srbiji, ali se zalaže i za proces decentralizacije suvremene umjetnosti. Ona je s Iskrom Geshovskom i širim timom autora kustosica ove zagrebačke izložbe.
- Inicijativa za formiranje platforme za saradnju u regionu postoji od 2004. dok je u avgustu 2012. registrovana u Zagrebu. Osnovalo je preko 20 organizacija iz sedam zemalja bivše Jugoslavije. Izložba je neka vrsta refleksije na ono čime smo se bavili, šta su bili izazovi i teme, na koji smo se način zajednički osnaživali u borbama za prostor i javni prostor, ali i borbama za osvajanje kulture kao domene javnog dobra. Izložba nastoji pokazati i koliko smo u tome uspeli. Jedna od tema našeg delovanja su novi formati zajedničkog rada i odlučivanja, odnosno demokratizacija kolektivnosti gde svi učestvujemo u donošenju odluka. To smo zagovarali kod zvaničnih javnih politika i pokušali da radimo intervencije kako bi promenili javne politike prema kulturi i širem društvenom kontekstu - kazala nam je Pekić, ističući da su se Kooperativa i njene članice bavili temama koje su značajne za širi kontekst.
- Jedan od ciljeva osnivanja bio je formiranje međudržavnog fonda za regionalnu saradnju, što do dana današnjeg nismo ostvarili. Menjale su se okolnosti u zavisnosti od političkih struktura, nekad je postojao interes u jednoj zemlji, drugi put u drugoj, ali nikad nismo
spojili dve-tri zemlje istovremeno da budu zainteresovane za finansiranje regionalne saradnje koja dolazi odozdo, koja nije dirigovana nekim političkim interesima ili prioritetima nego dolazi od ljudi koji proizvode umetnost i kulturu. Imali smo podršku Fondacije Kultura nova i to maltene od osnivanja pa nadalje. Podršku smo u jednom periodu imali i od javne zaklade razvoj civilnog društva Hrvatske, ali smo se na kraju oslonili na podršku evropskih fondova i drugih donatora zainteresovanih za delovanje u regionu. Ali od fonda ne odustajemo, s tim da je naš interes da distribucija sredstava bude zasnovana na zajedničkom odlučivanju, što je inovacija u smislu upravljanja. Radimo na tome, taj cilj još uvek nismo postigli, ali smo u međuvremenu uradili puno toga što je izazivalo odjeka i reakcije u sredinama u kojima delujemo – naglasila je.
Milica Pekić ističe da je najznačajnije što Kooperacija postoji 11 godina usprkos, moglo bi se reći, neprijateljskom ambijentu i bez suštinske podrške za razvoj regionalne saradnje koja dolazi od umetnika/ca i kulturnih radnika/ca iz cijelog regiona.
- Naš najveći uspeh je što smo se međusobno osnažili i što su osnovane nacionalne nezavisne mreže u Srbiji i Makedoniji. Osvajali smo i neke prostore. Kad je u Zagrebu osnovan Pogon kao hibridna institucija, mi smo zagovarali sličnu instituciju u Beogradu - Magacin, nekadašnje skladište knjiga i izborili se da velik broj organizacija deluje u tom prostoru. U Skopju je osnovan centar Jadro sličan Pogonu u Zagrebu., tokom kovida smo se mnogo pomagali i učestvovali u inicijativama solidarnosti za prikupljanje sredstava za ugrožene. Među mnogim stvarima koje smo ostvarili, taj ambijent zajedništva okolini koja nije naklonjena ovoj vrsti inicijativa koje dolaze odozdo je naš najveći rezultat - naglašava Pekić i dodaje da je suradnja s Prosvjetom ostvarena prirodno s obzirom na raniju suradnju.
– Izložbu smo namerno otvorili 29. novembra za dan republike, jer mi u nekom smislu simbolizujemo prijateljstvo i zajedništvo - zaključila je.
Na izložbi se na nekoliko panoa ispisanim na slavenskim jezicima bivše Jugoslavije te albanskom i engleskom, može vidjeti kako je išao put djelovanja Kooperative i podatke o aktivnostima njenih članica i pogledati video uratke na kojima predstavnici članica Kooperative govore o svom radu. Video materijali snimljeni su na posljednjoj konferenciji u Peći na kojoj su u članstvo primljene organizacija iz Tirane u Albaniji i Kruševca (fakiri s juga). Na povećem stolu izložene su i knjige i publikacije koje izdaju članice.
Ako se pogleda karta Jugoslavije, vidi se da članice Kooperative u više država djeluju u jednom ili dva grada - u Hrvatskoj u Zagrebu i Rijeci, u BIH u Sarajevu i Mostaru, u Crnoj Gori u Cetinju…što znači da je pred Kooperativom i zadatak stvaranja uslova za širenje mreže nezavisne kulture.
Podsjetimo, za dizajn izložbe zaslužan je Dejan Dragosavac – Ruta, izvršni producenti i suradnici su Dejan Košćak, Ena Grabar, Tijana Ana Spasovska, dok su video intervjue režirali i montirali Veton Nurkollari i Eroll Bilibani.
