Pred saborskim zastupnicima našle su se izmjene i dopune Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Plaće sudaca, ali i svih drugih zaposlenika na domaćim sudovima, u proteklom su periodu pod povećalom.
Propali su pregovori između Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice. Stoga se nastavlja štrajk službenika u sudbenoj vlasti i državnom odvjetništvu. Nakon dvotjednog bijelog štrajka sudaca postignut je dogovor oko rasta njihovih plaća.
Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, kazala je da je učinkovito i neovisno pravosuđe ključan mehanizam osiguranja vladavine prava, jedne od najviših ustavnih vrednota Hrvatske i temelja funkcioniranja EU-a.
- Reforma pravosuđa je važan strateški cilj za jačanje neovisnog, nepristranog, transparentnog i učinkovitog pravosuđa. Provođenje reformi, između ostalog, obuhvaća izmjene zakonodavstva i ulaganje u infrastrukturu sudova i državnog odvjetništva – objasnila je zastupnica.
Osnovni je preduvjet, naglasila je Jeckov, ostvarenje viših standarda sudbene vlasti, a to znači osiguravanje materijalnih uvjeta za rad sudova te dostatnih ljudskih kapaciteta.
- Ranije je plaće određivala Vlada svojim odlukama, a nakon 2014. i intervencije Ustavnog suda propisano je da plaće u sudskoj vlasti moraju biti utvrđene zakonom. Međutim, iznos plaća u sudskoj vlasti nije pratio rast plaća čak ni u državnom i javnom sektoru, kao ni vrtoglavi rast životnih troškova, što jasno dovodi do opravdanog nezadovoljstva.
Je li rad u sudskoj vlasti dovoljno atraktivan? Moramo biti svjesni kako se ne radi o običnom mehaničkom poslu, već se zahtijeva i određena doza kreacije. Mislim da bi dodatni elementi plaće doprinijeli tome da rad u sudskoj vlasti bude poželjniji.
Primjerice, nagrađivanje za veći broj riješenih predmeta, odnosno za rješavanje predmeta preko norme. Svjesna sam kako je ovo škakljivo jer nisu svi predmeti jednake težine i teško je valorizirati ih, ali vrijedi pokušati – predložila je zastupnica.
Dodala je da se može razmisliti o povećanju plaće na osnovu stručne spreme, onako kako je učinjeno u državnoj službi: dodatnih pet posto za specijalistički studij, osam posto za magisterij i 15 posto za doktorat.
- Pored činjenice da bi imali veće plaće, suce bi to potencijalno motiviralo da se dalje obrazuju. Prema nekim informacijama, imamo manje od tri posto sudaca magistara i doktora znanosti – navela je Jeckov.
Iznijela je podatak Državnog sudbenog vijeća prema kojem je razriješeno čak 72 suca, od čega 49 na vlastiti zahtjev, 19 zbog navršenih 70 godina života, dok su četiri suca preminula tokom 2022. Planirano je, kako je rekla, popunjavanje 113 sudačkih mjesta, no imenovano je svega 83 suca.
Nepovoljni uvjeti u kojima rade suci, uključujući i negativnu percepciju u javnosti i visinu primanja s obzirom na odgovornost posla, dovodi do slabljenja interesa za rad u pravosuđu, povezala je Jeckov.
Situacija nije ništa bolja ni kod službenika i namještenika na sudovima. U prošloj godini je nastavljen znatan odljev ove kategorije radnika zbog niskih primanja i sve veće radne opterećenosti.
Posebno se ističe problem nedostatka zapisničara jer je za uredno vođenje predmeta sucu potrebna pomoć zapisničara, koji uz daktilografske obavlja i druge poslove oko vođenja predmeta, rekla je Jeckov.
- Balans između negativne percepcije javnosti te broja neriješenih predmeta se smanjio, ali je i dalje velik. Zato ćemo pohvaliti povećanje osnovice za nešto preko 13 posto te povećanje koeficijenata pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima s 3,54 na 4,21. Njihove plaće moraju odgovarati važnosti funkcije koju obavljaju.
Moramo biti svjesni kako je ovo jedan od prvih koraka u popravljanju poprilično loše situacije – kazala je Jeckov i zaključno dodala da će Klub zastupnika SDSS-a podržati donošenje u hitnom postupku Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, ili po novom – Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.
