Kad su pozivali predstavnike Europske unije da posreduju u pregovorima o poboljšanju izbornih uvjeta, srpski opozicionari izgleda da nisu računali da će im se želje i ostvariti. Sad kad su pregovori predstavnika vlasti i opozicije uz posredovanje europarlamentaraca završeni usvajanjem konkretnih mjera, čijom bi realizacijom izborni uvjeti već za sljedeće parlamentarne izbore trebali biti znatno poboljšani, dio opozicije koji je već ranije odlučio da će izbore bojkotirati našao se u nebranu grožđu, a nije laknulo ni onima koji još uvijek ne znaju hoće li ili neće na njih ići.
Nakon tri kruga pregovora opozicija kao problem više ne spominje biračke spiskove jer su nakon elektronske obrade sređeniji nego ikad prije, a i onima koji na izborima neće glasati omogućena je naknadna elektronska provjera je li netko pokrao njihove glasove glasajući umjesto njih. Usto je Republička izborna komisija već započela obuku instruktora i budućih članova biračkih odbora kako bi se njihovi propusti i kršenje izbornih pravila sveli na minimum i tako suzbile izborne prevare i krađe. Zakonskim promjenama već su značajno ograničene funkcionerska kampanja i zloupotreba javnih resursa u predizbornim kampanjama, a precizirano je i tko će i kako nadzirati te kažnjavati one koji će nastaviti po starom i izborne kampanje voditi zloupotrebljavajući svoje funkcije i državna i javna sredstva. Pritom će i srpski parlament izabrati svoj višestranački nadzorni odbor koji će nadgledati izbore.
Treći krug pregovora završen je koncem prošloga tjedna dogovorom da se parlamentarni izbori sljedeće godine neće odgađati za devet mjeseci kao što je tražio dio opozicije, već će se održati u ustavnom roku, ali pri njegovu kraju, koncem travnja ili prvog svibanjskog vikenda, a ne u ožujku, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za realizaciju dogovorenih promjena. Među njima se pak ističu dogovori o izboru novih pet od devet članova Regulatorne agencije za nadzor elektronskih medija (REM) i o izradi novih pravila o ravnopravnom predstavljanju stranačkih i svih drugih kandidata na javnim televizijama, Radioteleviziji Srbije i Radioteleviziji Vojvodine. Od pet novih članova REM-a dva će predložiti opozicija, a REM bi u novom sastavu trebao uvesti više reda u programima svih srpskih elektronskih medija kako bi se iz njih protjerali govor mržnje i kršenje propisa o ravnopravnom predstavljanju izbornih kampanja. Trojac eurozastupnika koji je posredovao u pregovorima najavio je i da će Europski parlament i komisija formirati ad hok misiju koja će od početka do kraja nadzirati sljedeće parlamentarne izbore u Srbiji, ali i lokalne izbore koji će se istovremeno održati. Poručili su i da će, što se njih tiče, izbori uglavnom biti fer i pošteni ako se prethodno realiziraju dogovorene promjene te su pozvali opoziciju da na njima sudjeluje jer se njezinim bojkotom ništa neće riješiti i postići.
Eurozastupnici su završni treći krug pregovora zapravo vodili s predstavnicima vlasti i tek nekolicinom predstavnika opozicije jer Savez za Srbiju u njima nije htio sudjelovati nakon što je odlučio da će izbore bojkotirati, a dio opozicije koji je ranije u pregovorima sudjelovao demonstrativno ih je napustio nakon što su europski pregovarači odvojeno pregovarali sa SzS-om, Pokretom slobodnih građana i Tadićevim socijaldemokratima koji nisu htjeli sudjelovati u pregovorima organiziranima u zgradi parlamenta, a pritom su one oporbenjake koji su u njima sudjelovali optuživali da su se slizali s Vučićevom vlašću. Stoga je dojam, nakon što su pregovori završeni, da Vučićeva Srpska napredna stranka i njezini koalicijski partneri znaju što će do izbora raditi da bi na njima pobijedili, ali i da bi udovoljili zahtjevima eurozastupnika kako bi EU izbore prihvatila kao fer i slobodne, odnosno legalne i legitimne, pa i u slučaju da ih manji ili veći dio opozicije bojkotira. Mediji već najavljuju da će SNS-ova vlada i parlamentarna većina poštivati dogovor koji je uz posredovanje eurozastupnika postignut s dijelom opozicije, ali i da će već do konca ovog mjeseca na svojim stranačkim tijelima definirati točan datum izbora i u javnost lansirati dvadesetak novih mlađih članova koje će na sljedećim izborima kandidirati za najviše funkcije na državnoj i lokalnim razinama.
Istovremeno, Savez za Srbiju uporno ponavlja da će izbore bojkotirati, unatoč dogovoru koji su utanačili eurozastupnici, jer tvrde da su sve promjene samo kozmetičke pa izbori neće biti fer i pošteni. Manji dio opozicije već je odlučio sudjelovati na izborima, a ostatak najavljuje da će o svojem (ne)sudjelovanju odlučiti nakon što izbori budu raspisani i nakon što vide hoće li se dogovorene promjene u međuvremenu realizirati.
I dok se opozicijske stranke i njihova vodstva na nacionalnoj razini već mjesecima vrte ukrug glavinjajući između odluke o bojkotu ili sudjelovanju na izborima, među njihovim članovima već se neko vrijeme odvijaju drukčiji procesi. Dio zastupnika Demokratske stranke koji su nezadovoljni njezinim utapanjem u SzS-u i odlukom da bojkotira izbore već neko vrijeme djeluje u organizaciji Srbija 21, zajedno s pojedinim članovima vodstva PGS-a, Tadićevih socijaldemokrata, LDS-a… U medijima se spekulira da bi u slučaju da njihove stranke bojkotiraju izbore, oni na njima sudjelovali kao izborna lista Srbija 21. I dok se u tom i sličnim slučajevima koji se najavljuju u pojedinim gradovima i općinama u kojima DS još uvijek ima jake stranačke organizacije u medijima tek nagađa i kalkulira u što će se pretvoriti, početkom ovoga tjedna u Pirotu je skupina bivših članova DS-a, Tadićevih socijaldemokrata i nestranačkih aktivista osnovala pokret Rođeni za Pirot. Predsjednik pokreta Vladica Tošić najavio je njihov samostalni izlazak na izbore za pirotsku gradsku skupštinu, a pokret su osnovali jer su ‘tradicionalne političke stranke izgubile naše poverenje’. ‘Zato smo osnovali pokret Rođeni za Pirot koji baštini i nacionalne i građanske vrednosti. Naš prioritet je sigurna budućnost Pirota. Pokret će biti stožer okupljanja novih politika koji će doneti nove ljude na političkoj sceni Pirota i Srbije’, kaže Tošić.
Iako se osnivanje ovog pokreta vjerojatno stjecajem okolnosti dogodilo odmah nakon što su uz posredovanje europarlamentaraca definirani uvjeti koji trebaju biti ispunjeni kako bi EU izbore u Srbiji prihvatila kao legalne i legitimne, ono ipak sugerira da bi se bojkot izbora na koncu mogao obiti o glavu upravo onom dijelu opozicije koji ga zdušno zagovara. I bivši predsjednik DS-a Dragoljub Mićunović u intervjuu FoNetu upozorio je da ‘bojkot nije politika, već ozbiljno pitanje koje se uvek u prošlosti ispostavilo kao greška’. No i loša odluka o bojkotu izbora po njegovu je mišljenju posljedica toga što su ‘političke stranke od ideoloških postale interesne zajednice’, a izuzetak nije ni DS jer i ‘unutar DS-a se prave male grupe ljudi, lobi grupe, koje imaju svoje interese, a dominantan faktor je novac i ljudi koji ga imaju žele da utiču na stranke i da ih vode i kontrolišu’. Osim toga, Mićunović smatra da je najveći problem DS-a u ovom trenutku SzS ‘koji je izleteo kao iz topa’ i u kojem je grupa lidera ‘stavivši šapu na celu opoziciju, prisvojila manire vlasti, optužujući sve koji nisu sa njima da su neprijatelji’. SzS je usporedio s DEPOS-om, sličnim opozicijskim savezom iz 1990-ih koji je okupljao sve, ‘od prestolonaslednika, preko vladika, do političkih stranaka, i na kraju propao’. Istu sudbinu predviđa i SzS-u jer ne može funkcionirati savez u kojem su ‘jedni za EU, drugi protiv, jedni čuvaju Kosovo, a drugi bi da s njim potpišu sporazum’.
No za razliku od SzS-a kojem je posredovanje eurozastupnika umjesto očekivanog vjetra u leđa donijelo nove razloge za brigu i unutarnje podjele i sukobe, dio opozicije ipak se nada boljim danima. Iz Pokreta slobodnih građana, kojemu otkako ga predvodi Sergej Trifunović ankete prognoziraju samostalni prelazak izbornog praga, poručuju da je poziv da se i Europski parlament uključi u rješavanje krize i u posredovanje između vlasti i opozicije bila dobra odluka jer postignuti dogovori ‘predstavljaju solidnu polaznu osnovu za fer izbore, a od implementacije dogovora zavisi da li će oni zaista biti takvi’.
