U Gornjoj Trebinji, naselju u sastavu grada Karlovca, obilježena je 80. godišnjica stradanja 225 stanovnika tog mjesta i ostalih sela općine Skakavac, koje su ustaše na prevaru uhvatile, rekavši im da uzmu svu pokretnu imovinu jer će ih vlakovima preseliti u Srbiju.
Zločin se zbio na pravoslavni Badnjak i Božić 1942. godine. Među stradalima je bilo 154 Srba,70 Roma i jedan Rus, pravoslavni sveštenik, te 75 djece do 15 godina starosti. Ovaj zločin je bio dio akcije uništenja srpskog življa na tom dijelu Korduna i nastavak akcije započete 21. decembra 1941. kada je u Prkosu Lasinjskom ubijeno 1500 civila. Daljnje ustaške akcije i zločine spriječili su partizani sa Vojnić kolodvora i iz Slavskog polja koji su sa željezničke stanice protjerali više desetaka domobrana i ustaša, na desetke ih zarobili i tako oslobodili siguran prolaz preživjelim Kordunašima da se spase odlaskom na Petrovu goru. Nakon ovih zločina ustanak se rasplamsao i završio veličanstvenom pobjedom partizana 1945.godine.
O samoj akciji i stradanju nevinih civila kao i o položaju antifašizma, antifašista te o reviziji povijesti i neoustaštvu govorio je predsjednik karlovačkih antifašista i potpredsjednik SABA RH prof. Miroslav Delić.
- Jedan od načina borbe protiv veličanja ustaštva je istina za čije iznošenje se zalažu antifašisti. Na žalost uporni su i tvorci neistina koji sebe nazivaju povjesničarima krivotvoreći povijesne činjenice, negirajući zločine uz svesrdnu pomoć nekih propovjednika sa oltara. Umanjuje se i negira uloga pokretača i nositelja borbe protiv fašizma. Ne treba biti previše mudar da bi se iz svega što se u hrvatskom društvu događa već tri desetljeća zaključilo da je odnos prema antifašizmu kao civilizacijskoj vrijednosti, kao i status SABA, zajednica i udruženja antifašističkih boraca i antifašista u RH, uz časne iznimke, uglavnom krajnje zabrinjavajući. Praksa i ponašanje vlasti prema antifašizmu u suprotnosti je sa Ustavom RH, međunarodnim standardima i konvencijama, a karakteriziraju ga i brojna lažna obećanja - rekao je Delić.
Komemoraciji je prisustvovalo 40-tak ljudi, potomaka žrtava, saborski zastupnik nacionalnih zajednica Veljko Kajtazi, predsjednik SABA RH Franjo Habulin, karlovački dožupan Dejan Mihajlović, predstavnik grada Karlovca Marinko Pleša, koordinator u SNV-u Rade Kosanović, predsjednik VSNM-a Karlovačke županije Ilija Matijević, Zajednice Roma RH Kali sara Suzana Krčmar, Dimitrije Birač iz karlovačke organizacije Nove ljevice, predstavnici karlovačkog pododbora Prosvjete, antifašista iz Krnjaka, Ogulina i Duge Rese, Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva, Zajednice Roma Karlovac, VSNM Grada Karlovca...
Na zajedničku spomen kosturnicu, koja se nalazi pored tamošnje pravoslavne crkve Male Gospojine i lokalnog groblja, položeni su brojni vijenci i upaljene svijeće. Parastos žrtvama služio je prvi karlovački paroh Radoslav Anđelić. Prije početka komemoracije karlovački antifašisti i predstavnici srpske zajednice položili su vijenac na grob Dušana Duje Krivokuće, preminulog u novembru 2020. u 93.godini od korone koji je dva puta bio inicijator izgradnje zajedničke grobnice-kosturnice žrtava koje su bile sahranjene na četiri posebne lokacije; prvi puta prije posljednjeg rata kada je netragom nestao novac položen kod SDK-a i drugi puta 2010. kada je započelo ponovno sakupljanje sredstava da bi spomen kosturnica bila otkrivena 2014.godine, a u financiranju su sudjelovali potomci žrtava, grad Karlovac i SNV te još neki donatori.
- Više od dvjesto ovdje ubijenih nevinih civila nalažu nam da o njihovoj sudbini govorimo te da iz godine u godinu javnost upoznajemo s onim što se dogodilo te da obilježimo i održavamo ovo mjesto stradanja, kao i sva druga slična na čemu kontinuirano radimo. Podržavam slične inicijative kako bi žrtve svih stradalačkih naroda našle svoje trajno mjesto u našem kolektivnom sjećanju.... Čini mi se da ne idemo u smjeru osuđivanja ovakvih nedjela i upoznavanja mladih naraštaja na opasnosti koje donosi etnička netrepeljivost, otvoreni govor mržnje i dezinformacije koje su u digitalno doba raširenije nego ikad.- kazao je Kajtazi i dodao da gotovo svakodnevno u medijima, a pogotovo na portalima i društvenim mrežama, nailazimo na komentare ili simbole koji ponižavaju Rome, Srbe, Židove i druge i koji potiču na mržnju prema njima. Osudio je i legitimiranje ustaških simbola i sintagmu kao Za dom spremni u hrvatskom društvu.
- Za nas nema dvojbe da su žrtve sahranjene na ovom mjestu, kao i žrtve brojnih koncentracionih logora na području NDH, Srbi, Židovi, Romi, Hrvati antifašisti, bili nevini, a da su njihovi krvnici, ustaše, bili zločinci. Baš kao što nema ni malo sumnje oko toga kakva je bila ustaška, naglašavam ovo: ustaška, a ne hrvatska država u vrijeme Drugog svjetskog rata. Bila je zločinačka tvorevina. I time je sve rečeno. I to je povijesna istina - kazao je Habulin.
Dejan Mihajlović je osudio što neki mediji, kao i saborski zastupnici, koriste sintagmu 'Hrvatski državni sabor' kako se zvao Sabor za vrijeme NDH. Aludirajući tako na "državu" koja je činila monstruozne zločine i genocid.
- Mnogi u Karlovcu idu Domobranskom ulicom. Oni koji su dali toj ulici ime valjda ne znaju da su upravo ti vojnici i ustaše ubili ovih nevinih 225 civila, među kojima i 75 djece. Da je samo jedno dijete stradalo, tko bi mogao dignuti ruku da se ulica nazove tim imenom. Mediji antifašizmu ne posvećuju dovoljnu pažnju misleći da će ignorirajući činjenice doći do toga da zločina nije bilo. Ali, time ne čine korist ovoj državi, već suprotno, čine ogromnu štetu. Tako u školi učenici ne znaju tko je činio dobra djela i što fašizam znači - kazao je Mihajlović.
