Već gotovo četvrt stoljeća u Zagrebu djeluje kustoski kolektiv Blok koji je 25 godina rada posvetio širenju demokratizacije kulture i umjetnosti. Posljednju njihovu aktivnost, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem, zabilježili smo prije nekoliko dana kada su u Topuskom obilježili 80. godišnjicu Prvog Kongresa kulturnih radnika Hrvatske.
- U okviru programa Političke škole za umjetnike koju održavamo već šesti put za redom, ove godine nam se pridružio i Odjel za kulturu SNV-a, koji je i inicijator ideje da se okupimo u Topuskom i nizom aktivnosti obilježimo možda i najznačajniji datum u povijesti hrvatske kulture. Prijedlog SNV-a sjajno se uklopio u našu političku školu, jer su antifašizam i politički angažirana umjetnost uvijek naše teme - objasnila nam je Dunja Kučinac iz Bloka.
Savjetnica u Odjelu za kulturu SNV-a Tena Bakšaj kaže kako su pri planiranju i izradi programa aktivnosti za 2024. godinu svakako htjeli obilježiti jubilarnu godišnjicu Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske pri čemu im je najbolji partner bio kustoski kolektiv Blok sa svojom političkom školom, nizom predavanja i radionica.
Prvoga dana druženja u Topuskom uvodno predavanje održao je Igor Drvendžija, Odjel za kulturu SNV-a izložio je ''Manjinsku pedagogiju sjećanja u tri primjera'', dok je temu ''Od umjetnosti otpora do kulturne revolucije“ obradila Vesna Vuković nakon čega su uslijedile rasprave.
Vesna Vuković iz Bloka (Foto: Vladimir Jurišić)
- U predavanju sam želio predstaviti razvoj partizanskog pokreta i naglasiti ne samo revolucionarnost širokih narodnih masa u Jugoslaviji, već i činjenicu da se u jeku najtežih borbi, dok traju neprijateljske ofanzive i zemlja još nije oslobođena, u Topuskom održava Kongres kulturnih radnika Hrvatske. To je fascinantno. Razmišljalo se o budućnosti umjetnosti i kulture pod mitraljeskom vatrom i bombama – istaknuo je Drvendžija, povjesničar u Arhivu Srba u Hrvatskoj pri SNV-u.
Koliko je za Narodno-oslobodilački pokret bilo važno održavanje Kongresa kulturnih radnika Hrvatske, možda najbolje govori rečenica koju je izgovorio Owen Reed, predstavnik britanske vojske u Topuskom: ''Ako nestane ljepota, onda to i nije neka pobjeda.''
Vesna Vuković, kustosica, nezavisna istraživačica i članica kustoskog kolektiva Blok, iznijela je primjere političkog angažmana umjetnika između ratova i partizanske umjetnosti.
- Prvi kongres kulturnih radnika bio je pokušaj i prvi korak uspostavljanja socijalističke kulturne politike unutar horizonta nove države - podsjetila je Vesna Vuković.
Dva dana zaredom održana je radionica linoreza. Miloš Miletić i Mirjana Radovanović, umjetnici iz Beogradskog udruženja ''Kurs'', vrlo strpljivo i znalački upoznali su članove kolektiva Blok s umijećem ove slikarske tehnike.
- Linorez je tradicionalna tehnika grafike koja je bila najčešće upotrebljavana u prvoj polovici 20. stoljeća i usko je vezana za revolucionarne i avangardne pokrete u umjetnosti. Posebno se koristila u Drugom svjetskom ratu u partizanskom pokretu. Ovdje u Topuskom, u povodu godišnjice Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske, želimo podsjetiti na ovakav način rada koji je korišten u propagandne svrhe NOR-a – objasnio je Miletić.
Igor Drvendžija iz SNV-a (Foto: Vladimir Jurišić)
Treći dan druženja s članovima Bloka protekao je u Glini gdje ih je naš dopisnik i vrsni kroničar grada Igor Mrkalj upoznao sa znamenitostima i burnom prošlošću grada hrvatske himne.
Podsjetimo da je Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske održan u Topuskom između 25. i 27. lipnja 1944. godine. Kongres je predstavljao kulminaciju angažmana humanističke, intelektualne i kulturno umjetničke elite u Hrvatskoj koja je podržala antifašistički pokret otpora.
Bio je to jedinstven događaj u porobljenoj Europi, događaj bez presedana kada su se, uz amatere, zajedno našli znanstvenici, profesori, pisci, pjesnici, kompozitori, glumci, režiseri… U počasno predsjedništvo su imenovani maršali, državni predsjednici, pisci, generali, književnici, učenjaci, kipari (između ostalih Staljin, Churchill, Roosevelt, Tito, Nazor, Eduard Beneš, Josip Vidmar, Koča Popović, Aleksej Tolstoj, H. G. Welles, Thomas Mann, Vanda Vasiljevska, Božidar Maslarić, Zdenek Nejedly, Louis Adamič, Todor Pavlov, Artur Toscanini, Antun Augustinčić).
U pozivu za kongres Vladimir Nazor je zapisao:
''I taj zov dolazi iz šume, iz te naše pouzdane i čudotvorne partizanske šume, dok je narodni ustanak još u jeku, oslobodilačka borba još nedokončana.''
Na Kongresu su održani referati o književnosti, kazalištu, glazbi, likovnoj umjetnosti, znanosti i arhitekturi. Pojedini su tekstovi referata bili krajnje pojednostavljeni, ali treba respektirati činjenicu da su nastali u prirodi, pisani direktno iz glave, bez enciklopedija, leksikona, priručnika. U sadržaju Kongresa aktivno su sudjelovali i likovni umjetnici, a sva su izlaganja zabilježena u brošuri ''Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske 25.- 27. lipnja 1944.'' izdanje 'Vjesnika'' jedinstvene Narodno-oslobodilačke fronte Hrvatske. Na popratnoj izložbi u Topuskom radove je izložilo 13 umjetnika.
