Novosti

Kultura

O Koрaћу у Kaрлoвцу

Стaнкo Koрaћ je мaтурирao у Kaрлoвцу, нaкoн чeгa je диплoмирao нa Филoзoфскoм фaкултeту у Зaгрeбу

Large darko srndovi%c4%87  du%c5%a1an marinkovi%c4%87 i danko plevnik 1

Voditelj tribine Darko Srndović, Dušan Marinković i Danko Plevnik

U organizaciji karlovačke Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić, poznatog novinara i publiciste Danka Plevnika te karlovačkog pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, u Ilirskoj dvorani knjižnice, održana je promocija nedavno izišle knjige o Stanku Koraću pod naslovom "Nalaženja Stanka Koraća - otpor institucionalnoj asimilaciji", sveučilišnog profesora Dušana Marinkovića.

Promocija ove knjige održana je nekoliko dana prije toga u Zagrebu, a o Koraću je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu održan i simpozij.

- Stanko Korać je maturirao u Karlovcu, nakon čega je diplomirao Jugoslavistiku 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1961. i doktorirao disertacijom o hrvatskom romanu u doba moderne. Radio je kao profesor i direktor na Pedagoškoj akademiji u Karlovcu. Korać je upravo u časopisu Svjetlo, koje je do 1971. izlazilo kao podlistak Karlovačkog tjednika, pokazao pripadnost hrvatskoj i srpskoj kulturnoj baštini u multinacionalnom prostoru Hrvatske jer je svojim radovima i dubokim razumijevanjem hrvatske književnosti, jasno očitovao svoju paradigmatsku interkulturalnost i bikulturalnost. Bavio se proučavanjem hrvatske i srpske književnosti, a posebno književnim radom Srba u Hrvatskoj. Bio je, kao kulturni radnik, i jedan od osnivača Matice Hrvatske u Karlovcu 1965. godine - istakao je Danko Plevnik.

Marinković je govorio o djelu, njegovom nastajanju, Stanku Koraću kao historičaru hrvatske i srpske književnosti, predsjedniku SKD Prosvjete i svim problemima s kojima se susretao da bi na kraju morao iz Zagreba emigrirati u Beograd gdje je i 1994. godine umro, ali je usprkos svemu uspio sačuvati ogromnu imovinu Prosvjete u Zagrebu.

- Otišao sam u brojne arhive, razgovarao sa stotinama ljudi - - kazao je za Novosti prof. Marinković. Shvatio je negdje oko 2000-tih godina, dodaje Marinković, da je Korać bio formiran kao svojevrsna stigmatizirana personalnost u Zagrebu. Čak i kao srpski nacionalist. On je na neki način bio svojevrsni čuvar uspomene na rad SKD Prosvjeta koja je bila zabranjena 1972. godine, napominje Marinković.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više