Novosti

Kultura

O instituciji kioska

Kroz spoj Ercegovićevih fotografija prepoznatljivih Tiskovih kioska i Lasićevog istraživačkog doprinosa o povijesti i tranzicijskoj sudbini, knjiga "Tisak, dvadeset i tri kioska" pokazuje kako naoko ti nevažni mali objekti predstavljaju prizmu kroz koju možemo rastumačiti današnju društvenu kalvariju

Large tisak

Knjiga o Tiskovim kioscima proizišla je izložbe održane krajem 2020. godine (foto Hrvoje Jelavić/PIXSELL)

U utorak, 5. rujna u prostoru Nove Baze na zagrebačkoj Trešnjevci održala se promocija umjetničke knjige "Tisak, dvadeset i tri kioska" fotografa Marka Ercegovića i novinara Novosti Igora Lasića, objavljene u izdanju Bloka – Lokalne baze za osvježavanje kulture. Uz autore, na promociji su govorili i dizajner Igor Kuduz te urednica Vesna Vuković.

Knjiga je proizišla iz istoimene izložbe, koja se u Novoj Bazi održavala krajem 2020. godine, da bi potom u naredne dvije godine gostovala i u Dubrovniku, Splitu i Zaboku. Kroz spoj Ercegovićevih fotografija prepoznatljivih Tiskovih kioska i Lasićevog istraživačkog doprinosa, koji uključuje prikupljene izjave radnica i njegov autorski tekst o povijesti i tranzicijskoj sudbini tiska i Tiska, projekt pokazuje kako ti naoko nevažni mali objekti predstavljaju prizmu kroz koju možemo rastumačiti današnju društvenu, medijsku i radničku kalvariju.

"Ono što se s Tiskom zbivalo posljednjih godina, ali i desetljeća, uz njegov izuzetni ekonomski i socijalni značaj u RH, glavni je od rečenih okolnih, a presudnih poticaja za ovu priču. Tisak ipak nije samo drugi izraz za djelatnost tiskanja, za štampu kao novine ili čak za presiju — nad radništvom, naprimjer — nego i 'Croatian word for newsstand', da parafraziramo jednu Agrokorovu reklamu za turiste", stoji u Lasićevom popratnom tekstu.

Ipak, usprkos neophodnim kontekstualnim zahvatima, fokus Lasićevog i Ercegovićevog projekta nedvojbeno je na položaju zanemarenih Tiskovih trafikantica:

- Mi novinari možda prvi imamo neku vrstu duga prema tim radnicama prvenstveno, a onda i instituciji kioska, koji kao pojava ima bezbroj zanimljivih aspekata: historijski, trgovački, medijsko-industrijski, arhitektonski, kulturni, politički itd. To sam pokušao nekako naglasiti u tekstu koji je postao predgovor ovog izdanja, ali centralnu poziciju su definitivno zaslužile izjave tih radnica, koje su pristale pričati o svom poslu i poziciji u svijetu rada i Tiska s velikim "T". Znamo dobro što se događalo s tim poduzećem i nadpoduzećem Agrokorom, danas Fortenovom, i što se dan-danas događa s tom pričom koja ostaje otvorena. Pogotovo radnice Tiska to osjećaju vrlo dramatično jer im egzistencija i radna svakodnevica ovise o tim problemima. Često se primjećuje da su digitalne tehnologije umanjile ulogu kioska u društvenom životu i ekonomiji već samim time što se puno manje novina prodaje danas nego što se prodavalo prije 20 godina, ali one su je isto tako promijenile utoliko što su kiosci postali umreženi centri usluga, poput kladioničarskih. Puno je aspekata kada se istražuje kioske, koji su međutim slabo istraživani – naročito ovaj svijet rada i sindikalnih borbi za bolja prava i radne uvjete, a s time bih volio i završiti osvrt na to što smo Marko i ja radili, kao što nastojim svaki put započeti priču s ulogom tih radnica-trafikantica – za Novosti je zaključio Lasić.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više