Antivakserska propaganda, slaba informiranost o pozitivnim učincima cjepiva protiv Covida-19, strah, zbunjenost uzrokovana nefiltriranim, oprečnim porukama plasiranima u javnost, faktori su koji su učinili da zazor od cjepiva bude postojan. Zato nimalo ne iznenađuju podaci na koje smo naišli na interaktivnoj mapi cijepljenja u gradovima i općinama što ju je izradio HZJZ. Nedovoljno masovan odaziv na suzbijanje zarazne bolesti manje - više je zajednički problem gotovo svih regija u Hrvatskoj. Ni po čemu nisu izuzetak ni dislocirane općine na područjima od posebne državne skrbi, većinski ili značajnije naseljene pripadnicima srpske nacionalne manjine. Površinski velikima s niskom gustoćom naseljenosti, u tim je općinama u najvećoj mjeri nastanjena starija populacija, najrizičnija od svih skupina.

Stožer je sebi dopustio mnoge proturječnosti. Svjedočili smo raznim manifestacijama, koncertima, utakmicama s punim tribinama. Ljudi su zbunjeni, kaže Mara Šupica iz Plaškog

Primjerice, najniža stopa imunizacije na razini cijele Hrvatske je u ličkoj općini Vrhovine. S dvije doze cijepljeno je svega 172 ljudi, što čini 17,52 ukupnog stanovništva. Prema okvirnoj procjeni iz 2019., u Vrhovinama žive 982 stanovnika. Načelnik Općine Milorad Delić nije naročito zabrinut ovim brojevima. Dio ljudi je prebolio virus, dio se cijepio, dio ne želi to učiniti, ne može se tu puno učiniti, tvrdi on. Upitan o mogućim razlozima za takav stav njegovih sumještana, načelnik kratko odgovara: "To nisu razlozi, to su gluposti, najblaže rečeno."

- Što se tiče Covid-potvrda u općini, Bože moj, neće moći ući nitko bez potvrde ili negativnog testa. To ljudi sve znaju, samo malo filozofiraju. Imamo 30 zaraženih trenutno, to je dosta na naš broj stanovnika. Unazad deset dana bio je val zaraze, mislim da će sad biti bolje - optimističan je Delić, premda mu statistika ne ide u prilog.

To nisu razlozi, to su gluposti, najblaže rečeno – Milorad Delić (Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL)

Ličani kažu da uvođenje Covid-potvrda za njih nije ništa novo – njima je manevar za slobodno kretanje i funkcioniranje davno sužen, pogotovo Srbljanima. Nebojša Rađenović, zamjenik načelnika Općine Gračac, ističe da se na pet punktova u Gračacu vrši testiranje, a cijepljenje u gračačkoj ambulanti. U ambulanti Srb nema cijepljenja; tamo liječnik dolazi tek dva puta tjedno. Drugu dozu na području Gračaca primilo je 937 osoba, odnosno njih 33 posto.

- Redovi za testiranje su dugački. Uvođenjem obaveznih Covid potvrda u javne institucije kreće se i s masovnim cijepljenjem u Gračacu. Vozač iz projekta "Od vrata do vrata" vozit će kombi Srbljana na cijepljenje. Narod kaže da je mnogo nelogičnosti oko svega toga. Uglavnom se cijepe samo oni koji moraju zbog posla ili zbog prelaska preko državne granice. Često se susrećem s praksom da u okviru domaćinstva padne dogovor da se jedan član domaćinstva cijepi i onda on obavlja poslove po općini, pošti i drugdje. Mali broj ljudi vjeruje u moć ove vrste cijepljenja, mladih pogotovo. Vjerujem da će zbog mjera Stožera i ograničenosti kretanja mladi morati to prihvatiti - govori Rađenović.

Srbljani će na cijepljenje kombijem – Nebojša Rađenović

Nešto bolja situacija je u Donjem Lapcu gdje je procijepljeno 593 od ukupno 1.386 stanovnika. Taj je broj od uvođenja novih mjera konstantno u porastu, saznajemo iz tamošnje ambulante. Također vlada zanimanje i za treću dozu cjepiva, a prema saznanjima medicinskog osoblja, trenutno ima oko pet aktivnih slučajeva Covida 19. Zamjenik načelnika Milan Knežević za Novosti govori da je uglavnom zaštićeno starije stanovništvo. Svi zaposleni u Općini, njih deset, imaju Covid potvrde. Uspoređujući drastičnu razliku u procijepljenosti susjeda Donjolapčana i Vrhovljana, Knežević ističe da je njegova općina pogranična i da mještani gravitiraju prema Bihaću, za što im trebaju potvrde.

Pripadnici srpske zajednice također prisustvuju protestima protiv uvođenja Covid-potvrda. Svatko ima pravo na svoj stav i mišljenje, govori Pakračanin Nikola Ivanović

- Jedan dio ljudi se cijepio zato što vjeruje da je Covid teška bolest, drugi dio stanovništva se cijepio zbog čestog odlaska u Bihać, a treća grupa je to napravila zbog potvrda. Sve to pomalo utiče. Mi kao općina nemamo neka mjesta koja bi mogla postati žarišta, nemamo sportska ili folklorna društva. Ljudi se eventualno sreću na slavama i u dva, tri kafića - pojašnjava Knežević.

Zamjenica načelnika Općine Plaški iz srpskih redova Mara Šupica ističe da se u Plaškom "ne stvara pritisak za cijepljenje". U Plaškom se drugom dozom cijepilo 37 posto mještana, odnosno 584 osoba.

- Sve je na dobrovoljnoj bazi. Ima jako puno protivnika cijepljenja. Uglavnom vlada logika: ako si zdrav ne treba ti cjepivo. Ako si bolestan, opet ti ne treba cjepivo, jer ćeš zbog tog cjepiva prije umrijeti. Stožer je sebi dopustio mnoge proturječnosti. Svjedočili smo javnim sahranama čak i bez distance, raznim manifestacijama, koncertima, utakmicama s punim tribinama. Ljudi su nakon svega toga zbunjeni. Mnogi vjeruju da će Covid potvrde biti kratkog daha. Planiraju se za to vrijeme organizirati tako da ne moraju ulaziti u državne institucije - govori Šupica o atmosferi u Plaškom.

Na dobrovoljnoj bazi – Mara Šupica

Ilija Matijević, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije koji živi i radi u Krnjaku kaže da s hladnoćom, zimom i virozama, jača odaziv za cijepljenje. U Krnjaku je inače do 15. novembra drugom dozom cijepljeno 33 posto ljudi, odnosno 451 mještanin.

- Na području Krnjaka svi pomalo razmišljaju o cijepljenju. Svi koji su prije bili protiv cijepljenja, sada su već uvjereni da to moraju napraviti. Većinom zbog Covid potvrda, jer znaju da se neće nikud moći maknuti. Potreba za cijepljenjem samo kod rijetkih ljudi proizlazi iz svijesti da će zbog cijepljenja biti sigurniji - govori Matijević. Dodaje da se u zgradu Općine već neko vrijeme ulazi tek nakon pritiska na zvonce na samom ulazu.

Kako navodi zamjenik župana iz srpskih redova Požeško-slavonske županije Nikola Ivanović, vjera u cijepljenje u zapadnoj Slavoniji je sve veća. U Pakracu se cijepilo 53 posto, odnosno 3.436 osoba.

- Članovi srpskih organizacija na našem području uglavnom su cijepljeni. Posljednja dva tjedna su gužve. U svim ambulantama i domovima zdravlja postoje punktovi gdje se vrši cijepljenje. Radi se na tome da se taj broj još poveća, kao i da se pojača broj medicinskog osoblja na tim punktovima. Međutim, i na našem prostoru ima protivnika cijepljenja. Pripadnici srpske zajednice također prisustvuju protestima protiv uvođenja Covid potvrda. Svatko ima pravo na svoj stav i mišljenje - govori Ivanović.

Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, uoči obilježavanja stradanja Vukovara i kolone sjećanja, istaknula je da je zadovoljna procijepljenošću stanovnika. Na području Vukovarsko-srijemske županije, primjerice u općini Markušica, drugom dozom cijepljeno je 39 posto stanovništva, odnosno 792 mještana. U Trpinji 37 posto ili 1.697 stanovnika. U Erdutu i Borovo po 45 posto, odnosno u Erdutu 2.574, a u Borovu 1.814 mještana.

U Krnjaku je 33 posto cijepljenih – Ilija Matijević

Učiteljica Senka Crevar iz Vrginmosta pretpostavlja da će uvođenje Covid potvrda izazvati mnogo tenzija među ljudima. Navodi da broj zaraženih na području Općine Gvozd raste; po deset slučajeva dnevno za tako malu sredinu je doista puno.

- Ja ću se cijepiti i s trećom dozom. Nisam ni ove prve dvije uzela jer previše vjerujem u to, već zato što sam znala da će nešto što je dobrovoljno vremenom postati obavezno. Iskreno, nisam pobornik testiranja i guranja onog čuda u nos. Bolje mi je biti cijepljena nego da mi svako malo stavljaju ono u nos. To ne samo da je neugodno, nego nije ni dobro da se toliko čačka - tvrdi učiteljica Senka. Još kaže da lokalna samouprava nije nešto naročito promovirala cijepljenje, dok je ambulanta taj dio posla odlično odradila. Ljudi su se cijepili u onom prvom valu i nakon toga nastalo je zatišje, komentira Senka Crevar, dok mi konstatiramo da je, nažalost, trenutno najučinkovitija kampanja - porast broja zaraženih i preminulih.

Rezigniran situacijom u Dvoru je lokalni liječnik obiteljske medicine Darko Gojić. Nedvosmisleno izjavljuje da situacija nije dobra i da dovoljno ljudi nije cijepljeno. Ovaj dio Banije je na nešto više od 40 posto cijepljenih s dvije doze.

- Ljudi se ne pridržavaju najosnovnijih mjera. Ovdje je još gore nego u drugim mjestima jer je malo stanovništva, a općina je površinski velika. Ovdje se baš zbog toga to nije smjelo desiti. Ljudi ne nose maske, sjede jedni pored drugih, hodaju po inozemstvu. Evo, ne znam koliko ima aktivnih slučajeva. Ne javljaju se svi, to je problem. Dosta je njih preboljelo, a da se nisu nikome javili. Mislim da se generalno u Hrvatskoj verificira mali broj oboljelih. Naročito se mlađe generacije ne javljaju, ma kakvi. Ja to znam, ovako, neslužbeno - govori Gojić koji često ide u kućne posjete oboljelima. Smatra da su ljudi dobro informirani te da im se svaki dan na više mjesta poručuje da se cijepe.

- Ne možete nikog natjerati, pogledajte samo skupove ovih koji su protiv. Mi u ambulanti nemamo dovoljno antigenskih testova. Nadamo se da će naša uprava to riješiti, jer u ljekarni neće biti testiranja. Neki ljudi se boje, neki ne vjeruju čak ni u koronu. Neki misle da će biti čipirani, da će umrijeti za dvije godine. To su te budalaštine koje kruže - opisuje Gojić.

Općina Ervenik omogućava cijepljenje svima – Predrag Burza

Mala kninska Općina Ervenik također se ne može pohvaliti bajnom procijepljenošću. Načelnik Predrag Burza govori da Općina zagovara cijepljenje i da svakome može osigurati imunizaciju na kućnom pragu. Smatra da je dvije doze cjepiva primilo više ljudi nego što je zavedeno, a riječ je o 160 ljudi od približno njih 572, jer su neki, kako kaže, to obavili u Srbiji. Dobra vijest je da Ervenik danima nema oboljelih od koronavirusa.

Prosječna procijepljenost od 41.88 posto, trenutno je i u Biskupiji. Radmila Berić, predsjednica udruge "Žene kosovske doline", ističe da je u njenoj općini preko 67 posto staračkog stanovništva, što utječe i na postotak procijepljenosti. Sigurna je da se mlađe, radno sposobno stanovništvo zaštitilo, dok je oko starijih napravljen obruč koji ih zasad uspješno štiti i bez cjepiva. Za to su najzaslužnije gerontodomaćice koje Berić organizira, i koje su, kako ona navodi, 99 posto cijepljene ili su preboljele Covid.

- Mi smo u tihoj izolaciji i bez korone. Zahvaljujući gerontodomaćicama, stariji ljudi nemaju puno izlazaka iz kuća. One plaćaju račune, kupuju lijekove, a postoje i pokretne trgovine. To je možda jedan od razloga za malu procijepljenost među starijima. Najčešće djeca iz škole donose koronu. Svaka kuća s djecom je jednom ili dva puta bila u izolaciji. Trenutno nemamo nikoga tko ima težu kliničku sliku - otkriva Berić. Dodaje da njena udruga, kao stalno prisutna na terenu, na dnevnoj bazi prima uputstva od Ministarstva zdravstva. Radnice u svaku kuću ulaze s maskama, rukavicama i dezinficijensom.

- One su na neki način procijepljenosti svjesno i nesvjesno odradile edukaciju staračkog stanovništva. Ljudima je to bila nepoznanica, a žene su ih umirile i zaštitile. To su sve dodane vrijednosti našeg rada. Njima vjerovatno nitko drugi osim domaćica i ne dolazi u kuću, one su im izvor informacija - pojašnjava Radmila Berić.

Obližnje Kistanje nije dobacilo ni do 30 posto cijepljenih s dvije doze. Zaštitilo se 775 od 2.590 mještana. Ilija Krneta, bivši dopisnik Novosti, tumači kako je staračko stanovništvo očito ohrabreno životom u prirodi, bez doticaja s puno ljudi. Također naglašava da je važno što ljudima sugeriraju njihova djeca i unuci raseljeni po svijetu. Ako im djeca preporučuju cijepljenje, po svoj prilici stariji će to i napraviti. Krneta inače nosi oko vrata potvrdu da je cijepljen u svim prilikama kad je među ljudima: na sprovodima, kulturnim manifestacijama ili na popisu stanovništva.

- Ne uživam u tome što sam cijepljen, ali zadesila nas je viša sila, a ja ne živim sam na svijetu. Toliko povjerenja u medicinu imam, bez obzira što se govori da je cjepivo eksperimentalno i nedovoljno istraženo. Nemoguće da Svjetska zdravstvena organizacija planeti želi nametnuti nešto što bi nas ubilo. Ne mogu prihvatiti taj stav - jasan je Krneta. Navodi da u Kistanjama "solidan broj ljudi ima Covid" te da nije vidio da lokalna samouprava pretjerano promovira cijepljenje.

- Prije neki dan sam bio u Zadru, 500 ljudi je bilo na Narodnom trgu, protivnici Covid potvrda. Istovremeno, tri kilometra zračne linije od toga, ispred košarkaške dvorane Krešo Ćosić, ljudi su stajali u tri reda čekajući cijepljenje. To je trenutna slika naše stvarnosti - zaključuje Ilija Krneta.