Kakav je položaj srpske zajednice u Plaškom?
U odnosu na popis 2011.godine u Plaškom je opao broj stanovnika, kao i u drugim mjestima. Neki su izgubili prebivalište, a mnogi su zadnjih godina otišli zbog posla od SAD-a i Norveške do Italije i Austrije, iako odlazak nije masovan autobusima kao u Slavoniji. Odlaze i oni koji su imali posao, jer su plaće od 2.500 kuna nedovoljne za preživljavanje. A posla nema jer radi samo šumarija, a ostali poslodavci zapošljavaju po jednog ili dvojicu zaposlenih. Loše stanje vidi se po podatku da se za besplatni ogrjev javilo 140 ljudi, a za javne radove njih 120 koji su stariji od 54 godina i nemaju posla. Ima 50-ak vlasnika OPG-ova, a među njima se ističe Simo Vezmar koji proizvodi kvalitetan med i uspješno plasira svoje proizvode. Samo je jedan ekološki OPG, jer je jako teško pratiti norme - ako se ne ispune uvjeti, nema poticaja. Zato bih stavila akcent na mlade ljude koji imaju djecu i bave se poljoprivredom, odnosno mjerama ruralnog razvoja. Problem su nam ceste; ljudi stalno dolaze u općinu i mole da im se poprave. Mi to radimo, ali je nedovoljno. Vode i bujice su četiri puta odnijele put koji vodi do jednog sela gdje žive dvije familije, a za popravak moramo uložiti 300.000 kuna. Pitaju i za javnu rasvjetu, jer nije lako biti starija osoba u mraku, pogotovo kad su učestale pljačke i ljude fizički napadaju.
Kako se općinske vlasti snalaze oko projekata jer je Plaški često zapostavljen. Ima li kakvih projekata u zadnje vrijeme?
Načelnik Pero Damjanović iz SDP-a stvarno se trudi da dobijemo određene projekte, ali to je nedovoljno. Voljela bih da se raspiše natječaj za općine i gradove na potmognutom području, ali samo prve i druge skupine, dakle najnerazvijenije, a ne da se rapisuje natječaj za cijelu Hrvatsku na koji se mogu javiti i oni razvijeni. Ministri kažu da žele regionalni razvoj svih područja, ali je to oduvijek zapravo predizborna patka. Zbog toga nam je i turizam ostao netaknut. Tu su veliki projekti, a za nas je puno učešće od 150 ili 200 hiljada eura. Imamo dobar položaj; pored moje kuće stalno prolaze stranci kojima je to najkraći put za Plitvička jezera, ali mi im ništa ne nudimo, i to zbog međusobne nesuradnje stanovnika.
Kakvo je stanje oko usklađivanja statuta kojim bi se regulirala dvojezičnost?
Statut je trebao biti usvojen u septembru 2015. godine; pripremili smo izmjene, održane su javne rasprave, načelnik i vijećnici bili su za usvajanje. No to se nije desilo zbog interesa pojedinaca iz naše zajednice kojima je neusvajanje ‘štof’ da mi upućuju kritike, jer sam iz SDSS-a. Oni su predložili izmjene na čak 18 stranica, iako je dovoljno da piše samo da se na području Plaškog ravnopravno uz hrvatski jezik i latinicu primjenjuju srpski jezik i ćirilica. Bez statuta nemamo natpisne ploče ni pečate.
Uče li djeca srpski, kakvi su odnosi sa SPC-om i djeluju li neke srpske organizacije?
Dodatnu nastavu pohađa većina djece, pa čak imamo slučajeva da idu i djeca čiji roditelji nisu Srbi. Lijepo je kad dođu, na primjer u Beograd, i tamo gledaju neki film na ćirilici, pa da djeca znaju pročitati. Bilo je odraslih djevojaka s fakultetima koje su otišle tamo kod rodbine i nisu znale čitati ćirilicu. Odnosi sa SPC-om su dobri. Kao manjinsko vijeće lani smo uz podršku načelnika izdvojili 30.000 kuna za obnovu crkve koja je nekad bila sjedište Gornjokarlovačke eparhije. Na obnovi se mora raditi i dalje. Osim toga, imamo novog paroha koji se lijepo uklopio. Međutim, osim stranaka ne postoji ni jedno srpsko udruženje koja se bavi manjinskim pitanjima, starijima ili djecom, pa nemamo ni igraonice ni doma za starije.
Kakvi su međunacionalni odnosi?
Dobri su, svi idemo u iste lokale, a u ekonomskom pogledu teško je jednima i drugima. Mnogi koji su došli iz BiH imaju mirovine oko 900 kuna, što dobivaju i starosjedioci koji u mirovinu idu s premalo staža, a to je u rangu socijalne pomoći. A kad kod nas umru penzioneri koji žive sami, kuće se trajno zaključavaju. Najveći problem su česte provale i krađe po selima pri čemu se maltretira žrtve - starije ljude. Dođe krim policija iz Karlovca i ispuni 15 obrazaca, a ne bavi se suštinom nedjela. Istakne se da je šteta premala, tako da to bude samo jedan slučaj u nizu i ‘pojeo vuk magare‘.
