Sva je prilika da će rezultatima novog popisa stanovništva, koji se očekuju do sredine siječnja, biti otkrivena sva raskoš štetnih političkih odluka. Očekujemo potvrdu po kojoj u Hrvatskoj živi manje od četiri milijuna stanovnika, pri čemu ćemo nanovo posebno apostrofirati demografski bezdan u ionako opustošenim, ruralnim krajevima Dalmatinske zagore, zapadne Slavonije, Like, Banije i Gorskog kotara.
Vlada je nedavno donijela novu vatrogasnu (demografsku) mjeru domoljubne vokacije, nazvanu "Biram Hrvatsku", za koju će izdvojiti 1,02 milijarde kuna kako bi privoljela 4.500 iseljenih građana s područja Europske unije i Švicarske na povratak u zemlju. Odnosno, državna potpora kao prilog mjerama samozapošljavanja, koje inače kao dio poslovnog plana provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZO), povećava se sa 130.000 na maksimalnih 150.000 kuna za sve hrvatske državljane. Osim toga, oni koji bi se potaknuti mjerama vratili iz EU-a u Hrvatsku, a u zadnje dvije godine barem su godinu dana bili zaposleni u nekoj od država članica, mogu dobiti dodatnih 50.000 kuna. Na koncu, one koji bi se unutar Hrvatske trajno preselili na spomenuta ruralna područja, uz 150.000 za samozapošljavanje, država bi nagradila s dodatnih 25.000 kuna.
S obzirom na to da je riječ o područjima iz kojih su sredinom 1990-ih, nakon Oluje, mahom izbjegli građani srpske nacionalnosti, čudi da o tim građanima nema ni riječi, posebno o onima koji žive u Srbiji ili BiH. Dijelom je problem u tome što je set mjera financiran iz Europskog socijalnog fonda i vrijedi za zemlje Unije, no dio je ipak financiran iz budžeta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna. O tome provodi li se ovime djelomična segregacija izbjeglih Srba koji ne žive na području EU-a, upitali smo potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića.
- Dakle, i Srbi, hrvatski državljani koji u Hrvatsku dolaze iz EU-a, imaju mogućnost u potpunosti koristiti pogodnosti te mjere, dok povratak iz Srbije, BiH i drugih zemalja ne predviđa mogućnost da se dobije dodatak od 50.000 kuna. Sam broj od 4.500 korisnika mjere je planirana projekcija za koju treba vidjeti u kojem vremenu će se ostvariti, a ako se ostvari, ne bi bilo isključeno proširenje navedene mjere - kaže za Novosti Milošević.
Ovakve novine koje se uvode prvi put treba pozdraviti, smatra Milošević, jer doprinose promociji osnovne mjere – pokretanju vlastitog posla, koje donosi 150.000 kuna što, naglašava, mogu dobiti svi.
Javnost je prilično mlako reagirala na Vladine mjere. I dok demografi smatraju da je potrebna sustavna populacijska politika, u nekim medijima premijerov optimizam je okarakteriziran drskim i sasvim nerealnim jer, kvragu, hoće li vodoinstalateri popravljati instalacije u Lici, čiji se jedan dio, onaj oko Kosinja, upravo planira potopiti, a narod iseliti.
Također, nimalo olakotna okolnost motivaciji za samozapošljavanje u Hrvatskoj je nedavni izvještaj antikorupcijskog tijela Vijeća Europe (GRECO), koje je ustanovilo da Hrvatska nije na zadovoljavajući način provela nijednu od 17 preporuka iz posljednjeg izvješća o sprječavanju korupcije. Da čujemo onda koji bi se avanturist iz Zagreba ili Rijeke poželio nastaniti primjerice u općini Ervenik i započeti posao uz sve novčane poticaje države u jednom od najsiromašnijih krajeva zemlje. Tamošnji načelnik Predrag Burza pozdravlja za početak "svaku mjeru koja doprinosi poboljšanju ekonomije i demografije", ali smatra da bi se "puno veći efekti polučili da je ta mjera ipak diferencirana u skladu sa stupnjem razvijenosti krajeva".
- Naša država ima osam razvojnih skupina. Na vrhu su Zagreb i neke druge bogate općine i gradovi, naročito iz Primorja, a mi smo na samom dnu. Novčani izdatak predviđen za mjere trebao bi biti znatno veći za sredine poput naše, odnosno manji za boljestojeće sredine. Jer kako drugačije potaknuti ljude i motivirati ih da krenu u biznis na ovim našim čukama, gdje nema ništa osim kamena i zera zemlje? Pod ovim uslovima sumnjam da će se netko preseliti, ali pod uslovom diferenciranosti u skladu sa stepenom razvijenosti područja sto posto sam uvjeren da bi bilo takvih. Jer nije isto držati stado ovaca u Zlataru ili Erveniku. U Zlataru postoje svi moderni uslovi za život, a u Erveniku se svake godine grčevito borimo da stvorimo osnovne uslove poput vodovoda, javnog prijevoza i slično - kaže Burza.
Pitamo ga nije li nepravedno da izbjegli Srbi ne mogu dobiti dodatnih 50.000 kuna za pokretanje posla jer možda bi se dio njih odlučio na konačni povratak.
- Odlično pitanje za razmišljanje, ali o tome se ne priča - kaže Predrag Burza.
