Radnička fronta kritizirala je prijedlog novog Zakona o radu, koji po njihovom mišljenju donosi još jedan set antiradničkih politika. Smatraju da ovaj prijedlog Vlade gura navodno nužnu "fleksibilizaciju" radnih odnosa i prilagodbu potrebama "tržišta" na štetu radnika usprkos posljedicama koje je takav politički smjer ostavio posljednjim velikim izmjenama Zakona o radu 2014. godine. Javnost su podsjetili da su spomenute zakonske izmjene umjesto najavljenog povećanja konkurentnosti donijele nagli porast nesigurnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno i rada na crno, što je po njima pridonijelo masovnom iseljavanju radno sposobnog stanovništva.
Radnička fronta upozorila je na sadržaj "izvanrednih okolnosti" koje će se regulirati novim zakonom. Radi se o okolnostima poput epidemije bolesti, potresa, ekoloških incidenata i sličnih pojava. Kažu da će u takvom ambijentu poslodavci imati pravo uskrate 30 posto plaće. "Smanjivanje plaće je ovime omogućeno bez propisivanja uvjeta pod kojima bi došlo do primjene ovakve mogućnosti i neovisno o tome koliki je poslodavac imao profit prije izbijanja izvanrednih okolnosti i jesu li te okolnosti uopće negativno utjecale na njegovo poslovanje", poručili su iz ove stranke, dodajući da se tako poslodavcu omogućava znatna ušteda na plaćama, bez ikakvog uvida u prihode "koji mogu godinama i mjesecima biti značajno iznad prosjeka, dok je poznato da su radničke plaće u RH ispod prosjeka EU".
HDZ je, kažu dalje, odlučio povećati radni tjedan, u trenutku kad ga druge zemlje skraćuju. "Iako se u Hrvatskoj radi više nego u drugim zemljama EU - prosječni radni tjedan u EU je 37 sati, u RH se radi 39.5 tjedno u prosjeku, ispred nas su u radnim satima samo Rumunji, Bugari i Poljaci - prijedlog donosi povećanje čak za 16 sati u pojedinom razdoblju. Povećanje dozvoljenih prekovremenih sati, dodatno fleksibiliziranje rada za drugog poslodavca omogućava da se umjesto 40 tjedno radi 56 sati", navode, precizirajući da se ekstra 16 sati odnosi na razdoblje od četiri mjeseca u kojem radnik neće imati dvodnevni odmor na tjednoj razini. "Nakon ta četiri mjeseca osam mjeseci mora raditi ‘normalno’, nakon čega može ponovno biti izložen brutalnoj eksploataciji - rada bez slobodnog dana. Time se praktički radnike dovodi u poziciju radnika 19. stoljeća, a rezultate radničkih i sindikalnih borbi za 8-satni radni dan s nužnim odmorom vikendom - u potpunosti briše", upozoravaju iz Radničke fronte.
Smatraju i da nova kategorija "izdvojenog mjesta rada" pod spomenutim "izvanrednim uvjetima" predstavlja dodatno izrabljivanje radnika. "Tako se dozvoljava izostanak obveze davanja informacije o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stankama u radu na izdvojenom mjestu rada. Izostaje kao nužni dio ugovora o radu sigurnost i zaštita zdravlja radnika. Poslodavac neće biti dužan nadoknaditi radniku troškove nastale zbog obavljanja posla ako razdoblje takvog rada ne traje duže od 15 radnih dana neprekidno (iako tako mogu raditi pola radnog vremena i više, ali ne neprekidno)", piše u ovoj analizi, te se posebno spominje činjenica da se uvođenjem rada od kuće u slučajevima potrebe nužne skrbi (djeca, nemoćni i stariji) uvodi mogućnost da se država odriče obaveze takve skrbi, koju ionako u mnogim slučajevima odbija preuzeti, a koja će sada uglavnom pasti na leđa žena, što je i ionako i do sada bio slučaj, ali je sada i zakonski regulirano i omogućeno.
Rad na određeno vrijeme, kategorija po kojoj se Hrvatska nalazi na vrhu zemalja članica Evropske unije, novim zakonskim rješenjem nije doveden u pitanje. "Od ograničenja od tri godine izuzimaju se slučajevi nejasnih ‘drugih objektivnih razloga’ dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom. Nedopustivo da se kolektivnim ugovorom ugovaraju lošiji radni uvjeti od zakonski određenih. Također, ako se izuzetak koji se odnosi na zamjenu privremeno odsutnog radnika ne ograniči na jednog privremeno odsutnog radnika kojeg zamjena može mijenjati, radnici će (čest slučaj u školstvu) godinama raditi ‘na zamjeni’ na ugovorima na određeno vrijeme", predviđaju iz Radničke fronte.
Dodaju i da će članovi sindikata koji su potpisnici kolektivnog ugovora imati veća prava od ostalih radnika. "Namjera sindikata koji predlažu ovu odredbu je da bez imalo svoga truda i kvalitetnog rada dobiju nove članove i njihove članarine, kao i da dođu do članova i članarina ostalih sindikata te u konačnici tako i ugase svoju sindikalnu konkurenciju", piše u priopćenju, u kojem se još upozorava na "izuzimanje digitalnih platformi od svake odgovornosti prema radniku", te se takve platforme ovim zakonskim prijedlogom štiti od tužbi. "Prijedlog zakona omogućava potpuno odricanje odgovornosti digitalnih platformi i prebacivanje odgovornosti na posrednike - agregatore. Odmah nakon potpisivanja ugovora između agregatora i platforme digitalna platforma nema više odgovornosti, pa i ako agregator ne bude isplaćivao plaće radnicima u narednim mjesecima", vele iz Radničke fronte, čiji članovi smatraju da ovakav zakonski prijedlog Vlade uz inflaciju i krizu predstavlja još jedan jesenski udar na radništvo u Hrvatskoj.
