Zagrebačka publika, ali i ljubitelji filma u 20-ak gradova Hrvatske moći će od 14. do 21. novembra uživati u Zagreb Film Festivalu (ZFF-u). Ukupno 134 filma u natjecateljskim i popratnim programima – među kojima su i oni što ih donosi Mreža festivala Jadranske regije – moći će se uz obaveznu Covid potvrdu vidjeti u Kinu SC-a, Tuškancu, Teatru &TD, Uraniji i HUB-u 385, kao i na online platformama kinoeuropa.hr i croatian.film.
Među 12 dugometražnih igranih filmova u glavnom programu su i ovogodišnji pobjednici festivala u Veneciji i Cannesu, "Događaj" Audrey Diwan, odnosno "Titan" Julije Ducournau, kao i trostruki laureat Sundancea – "Košnica" Blerte Basholli koji će biti prikazan na otvaranju ZFF-a. U utrci za Zlatna kolica je i "Strahinja Banović" Stefana Arsenijevića. Riječ je o reinterpretaciji srpskog ljubavnog epa, a protagonist mu je ganski migrant Strahinja koji duž balkanske rute traži voljenu suprugu. Na festivalu u Karlovym Varyma osvojio je pet nagrada, uključujući i onu za najbolji film.
O nagradama Zlatna kolica u kategorijama međunarodnog i domaćeg kratkometražnog filma (Kockice) odlučivat će žiri, dok će publika odlučivati o najboljem filmu iz programa "Ponovno s nama", koji obuhvaća ostvarenja autora čiji su radovi već prikazivani na ZFF-u.
– Unatoč koroni zbog koje smo lanjsko izdanje održali online, snima se možda i više nego prije, a osim velikog broja filmova vidljiva je i njihova kvaliteta. Naročito je značajno što su na prestižnim svjetskim festivalima u Cannesu, Veneciji i kao i na Tribeci i Sundanceu nagrađeni debitantski filmovi – rekao je za Novosti osnivač i direktor ZFF-a Boris T. Matić.
– Situacija u regiji je prilično dobra jer se i na ovim prostorima snima dosta filmova. Ove godine u koprodukciji snimamo dva filma, a početkom 2022. pripremamo se za snimanje novog filma Maje Miloš u Srbiji, koji nastaje u hrvatsko-srpskoj koprodukciji. Iz ovogodišnje produkcije možemo izdvojiti "Zbornicu" Sonje Tarokić, koja će na ZFF-u imati nacionalnu premijeru te "Murinu" Antonete Alamat Kusinović koja je ove godine privukla veliku pažnju. Očekujemo što će tako biti i s novim filmovima Dubravke Turić, koja je sa svojim kratkometražnim ostvarenjima osvojila više nagrada, a i Nina Violić ima novi film. Dakle, u Hrvatskoj se od početka ljeta snimaju tri filma, što znači ukupno deset filmova, a to se dosad nije desilo. Slično je i u Srbiji, pri čemu se srpski filmovi sve češće nalaze u kino dvoranama, a velik uzlet bilježi i kosovski film. Oni zbog malih sredstava ne snimaju mnogo, ali ono što snime, snime kvalitetno – nastavio je Matić.
– Sve u svemu, kako je snimljeno dosta kvalitetnih filmova, bilo je gužve u šesnaestercu. Javio se problem što odabrati od te sjajne ponude. Da li je to posljedica toga što su filmovi snimljeni prije epidemije, pa su čekali ovu godinu da budu prikazani, ne znam, ali je nevjerojatno što se pojavilo toliko kvalitetnih filmova i to gdje god se okrenemo – istaknuo je Matić dodavši da ZFF nije premijerni festival.
– Mi smo vodeći međunarodni festival u Hrvatskoj, a značajni smo i u regiji i Evropi, jer s našim budžetima dovodimo hrvatskoj publici filmove koji su prikazani, a neki i nagrađeni na drugim festivalima, kao na primjer onom u Cannesu koji pratim 20 godina i koji je ove godine imao nevjerojatan program.
Iz programske knjižice se vidi da autoricama pripada važno mjesto na ZFF-u, ali i u suvremenoj svjetskoj kinematografiji. Rijetki će se sjetiti da su prva izdanja festivala imala "ženski dan" – obično je to bio četvrtak – namijenjen filmovima koje su snimile žene. Tada bi se iz silnih programa jedva skupilo četiri-pet filmova.
– Danas je drugačije. Zadnjih godina javljaju se "rodne kvote" pa se ne nekim festivalima za prikazivanje biralo autorice, čak i ako su im filmovi možda bili upitne kvalitete, a sjajni filmovi muških autora loše prošli. Mi na ZFF-u ne obraćamo pažnju na to tko je autor, nego ne kvalitetu filmova jer nam je ona najvažnija. Ipak, pokazalo se da većinu kvalitetnih filmova rade redateljice – kazao nam je direktor ZFF-a.
Skreće nam pažnju i na retrospektivni tematski program Ledolomke, koji u selekciji Diane Nenadić donosi pet filmskih ostvarenja istočnoevropskih autorica koje su, kako ističe, svojim radom razmicale željeznu zavjesu. Među njima su "Ivančice" Věre Chytilové i "Provincijski glumci" Agnieszke Holland.
Pitamo ga hoće li se bar dio filmova sa ZFF-a naći na repertoaru kina ili na TV-u s obzirom na to da je kino Europa zatvoreno, a da je ono nosilo 60 posto nezavisnog art programa u Hrvatskoj.
– Kino Europa je bio početak gdje bi se prikazivali filmova kakve mi prikazujemo na ZFF-u i onda bi na krilima uspjeha u Europi uspjeli nastaviti svoju turneju po Hrvatskoj. Bojim se da se mnogi od filmova sa ZFF-a neće moći pogledati u kinima, a koliko će ih završiti na internetskim platformama ne znam. Izgleda da se ponovo vraćamo na situaciju od prije 17-18 godina kad kino Europa nije prikazivalo art filmove, kad nije bilo distributera takvih filmova i kad je ZFF uz neke druge festivale bio jedino mjesto gdje su se ti filmovi mogli vidjeti. Uspjeli smo osigurati prava za prikazivanje "Titana" i "Događaja" kao pobjednika Cannesa i Venecije za dva-tri kina izvan Zagreba, ali se bojim da oni neće imati svoju normalnu kino distribuciju – objašnjava Matić.
Povratak ZFF-a u SC nakon više od deset godina u mnogima će pobuditi lijepe uspomene, iako bi tu kino dvoranu, inače najveću u gradu, trebalo modernizirati. No Tuškanac i Kinoteka nemaju dovoljno kapaciteta za festival pa je SC bio logičan izbor.
– Nema nečega kao Europa koja je sustavno predstavljala novu svjetsku i evropsku kinematografiju. U Europi smo u dvije dvorane vrtjeli preko 70 filmova neovisno o festivalima, a toga u zadnje dvije i pol godine nema. U vrijeme pandemije bivša vlast je Europu dodijelila KIC-u, ali od velike obnove o kojoj se pričalo u vrijeme zatvaranja, nije se desilo ništa. Imamo Potemkinovo selo gdje je samo obnovljena fasada, a krovište nije ni taknuto. To je otvoreno pred lokalne izbore u kojima je bivša vlast na sreću izgubila – kazao je Matić.
– Plan obnove je neprimjeren i ne korespondira sa suvremenim zahtjevima kino distribucije i normalnim prikazivanjem filmova. Mi smo kao bivši upravitelji i dalje zainteresirani za dvoranu i pratimo obnovu – zaključio je Matić.
Naravno, na ZFF-u neće biti zakinuta ni najmlađa publika s obzirom na šesto izdanje međunarodnog dječjeg filmskog festivala KinoKino koji, osim što donosi filmove koji nisu dovoljno zastupljeni u redovnom repertoaru, nastoji potaknuti djecu da cijene film i steknu naviku odlaska u kino. Više informacija o festivalu možete pronaći na zff.hr.
