Gradska knjižnica ‘Franjo Marković’ iz Križevaca jedna je od rijetkih knjižnica u Hrvatskoj u kojoj ratnih devedesetih nije proveden knjigocid.
Zahvaljujući stručnim i moralnim radnicima tadašnje Narodne knjižnice, knjižni fond iz vremena do 1990. godine u potpunosti je sačuvan. Mnoga vrijedna dijela srpskih, bosanskih i drugih autora, pisana na ćirilici i srpskom jeziku, kao i knjige antifašističke tematike nisu završili na deponiju ili bili spaljeni kao što je to bio slučaj u većini biblioteka tokom rata.
Od osnutka 1838. godine - kada je bila među prvim Ilirskim čitaonicama u Hrvatskoj - današnja križevačka knjižnica je bila poznata po impozantnoj knjižničarskoj građi, profesionalnom osoblju te kao središte kulturnog i društvenog života. Gradska knjižnica danas se nalazi u zgradi preuređenog nekadašnjeg Doma JNA - kasnije Doma HV-a, a prethodno se dugi niz godina nalazila u sklopu zgrade Hrvatskog doma.
Prema zadnjim podacima, knjižni fond sveukupno broji 80.307 svezaka knjiga, a oko 3.000 naslova je antifašističke i socijalističke tematike. Tome treba dodati oko 150 djela iste tematike koja se nalaze u Zavičajnoj zbirci - to su knjige čiji autori i sadržaj vezani za križevački kraj i okolicu. Osim toga, knjižnica konstantno u antikvarijatima nabavlja naslove iz perioda prije 1990. godine koji su od značaja za prigorski kraj. Sve te knjige izuzetno su sačuvane te dostupne članovima. Drugi dio, prema kvalifikacijama iz devedesetih ‘nepoćudnih’ knjiga, onih srpskih autora, križevačka Gradska knjižnica također nije se odrekla.
Raspolaže s 903 naslova srpske književnosti te oko 50 sačuvanih primjeraka većinom stručne literature - iz perioda do 1990. godine - pisanih na ćiriličnom, ali i latiničnom pismu. Nabavka novih knjiga na ćiriličnom pismu - izdanja zagrebačke Prosvjete - nastavljena je, mada u manjem broju zbog nepoznavanja ćiriličnog pisma kod mlađih generacija.
Križevački knjižničari uz veliki trud i hrabrost uspjeli su u mračnim devedesetima spasiti i veći dio vojnog knjižnog fonda bivše JNA. Naime, garnizonska knjižnica JNA u Križevcima sadržavala je oko 5.000 knjiga, najvećim dijelom beletrističke i tek manjim dijelom stručne, vojno-političke literature. Prijetilo joj je potpuno uništenje. Da se to ne bi dogodilo, na tisuće knjiga preseljeno je u prostore civilne knjižnice. Danas se mogu naći u knjižnici, posuditi, a neke povremeno i kupiti. Da devedesetih nije bilo stručnih i časnih križevačkih knjižničara, knjižni fond bio bi užasno devastiran.
- Za vrijeme rata vrijedne knjige smo spremili u podrumu. Ja sam kao voditeljica knjižnice nastojala sačuvati sve što obilježava našu povijest, jer nema ‘nepoćudnih’ knjiga. Ima knjiga različitog sadržaja i njima se treba znati služiti. Bitno ih je sve čuvati za buduće generacije - kaže Marjana Janeš-Žulj, ravnateljica Gradske knjižnice ‘Franjo Marković’ Križevci.
