"Put se može slijediti, ali to nije nepromjenjiv put. Ime se može imenovati; ali to nije nepromjenjivo ime." Svake druge srijede u Kozmološkom centru u Križevcima, podno ljetos instaliranog teleskopa, počeli su se okupljati ljubitelji filozofije. Citat iz uvoda pripada kineskom mudracu Lao Tzeu, a o njemu i drugima u prigorskom gradu diskutira se u maniri starih Grka. Ideju antičkog simpozija odlučio je revitalizirati Petar Pavlović, ravnatelj Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode. Simpozij, čiji su izvorno obvezni sastojci bili vino i raskalašen karakter, Platon je rafinirao u intelektualnu raspravu, čiji se oblik u akademiji održao do danas.
- Željeli smo da na skroman način, koji odgovara našim uvjetima, pokušamo aktualizirati tu ideju u opuštenom ozračju - govori Pavlović, doktor teorijske fizike. Vino je ostalo sastojak, no na žalost Dioniza, u razumnim količinama.
Za početak filozofskih susreta Pavlović je odabrao djelo "Tao Te Ching", za koje kaže da, iako se bavi dubokim pitanjima, ne pretpostavlja prijašnje znanje. Također, fragmentiran karakter djela omogućava „padobransko“ sudjelovanje u susretima. Knjiga će se vjerojatno secirati mjesecima.
- Mislim da nam jedino takav pristup, da se djelo prolazi detaljno, omogućava da uđemo u njegov duh i da s njime saživimo - kaže.
Nakon što obrade "Tao Te Ching", možda ostaju na slabije poznatoj azijskoj filozofskoj misli. Sa zapada mu na pamet pada Heraklit. Uz tematske cikluse, od kojih će svakako jedan biti posvećen filozofiji prirode, razmišlja i o gostujućim predavačima.
- Bitno je da djelo bude živa inspiracija u mišljenju i u sadašnjem trenutku kako bismo uronili u njega, a ne ga rabili da pokazujemo erudiciju i da se razmećemo širinom znanja – pojašnjava i dodaje: - Manje je bitno da rekonstruiramo originalno značenje djela smješteno u povijesni, kulturni i jezični kontekst. Tekstu se pristupa ne kao nekom tragu starine koji bi trebalo iščitavati radi kurioziteta, nego kao živom poticaju i to ne samo na mišljenje, nego i na djelovanje – ističe.
Interes za filozofiju kod Pavlovića se javio koncem osnovne škole. Sjeća se prvog djela koje je pročitao. Radilo se o Nietzscheu i "Tako je govorio Zaratustra". Nastavio je s domaćim filozofima, čitajući Gaju Petrovića i druge iz grupe Praxis te Hegela i Marxa. Između fizike i filozofije nije uviđao značajnu razliku, no za fiziku se odlučio, između ostalog, kako bi savladao matematički aparat.
Ovih dana paralelno čita nekoliko djela. Ističe "Metamorfoze metafizike", objavljenu doktorsku disertaciju Marijana Cipre koja slovi za jednu od najboljih knjiga hrvatske filozofijske misli. Netom je završio "Tibetansku knjigu mrtvih". Bilo je potrebno dosta truda da ga se natjera da izabere omiljeno djelo iz oblasti filozofije. Suočen s hipotetskim scenarijem odlaska na pusti otok, bira indijsku "Vijnjanu Bhairavu", zabilježenih 112 tehnika tantričke meditacije, koje se pripisuju guruu Keyuravatiju.
Sudionici filozofske rasprave u Kozmološkom centru u Križevcima (Foto: Emil Čančar)
U Kozmološki centar rano su pristigli prvi sudionici. Na rubu stola, za kojim smo sjedili s ravnateljem, jedan je mladić ostavio uvezan primjerak djela "Śvetāśvatara Upaniṣade". Ispod naslova stoji: "Prijevod sa sanskrta i diskusija: Petar Pavlović". Pavlović je sam počeo učiti sanskrt. Na dvogodišnjem postdoktorskom usavršavanju u Kalkuti znanje je produbio, a s učenjem je nastavio i nakon povratka iz Indije.
Zanimanje za filozofiju nije široko rasprostranjeno u društvu. Onaj mladić koji je ostavio Pavlovićev prijevod lakonski je odgovorio kako je došao "jer voli filozofiju i voli vino". Upitali smo Pavlovića kome je namijenio filozofske susrete.
- Svima koji se pitaju, koji se čude svijetu, koji osjećaju želju da krenu dalje od samog čuđenja i da pokušaju da razumiju sami sebe i svijet oko sebe - kaže. Sljedeća prilika za filozofiju uz vino pada na izborni dan, 17. travnja. Možda je bolje provesti večer diskutirajući o taou nego pratiti izlazne ankete.
