Nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nedavno, početkom aprila, uvažila žalbu poduzeća koje nije prošlo na konkursu i poništila izbor za izvođača projektiranja i izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Babina gora koji se nalazi na Kordunu, između Karlovca, Tušilovića i Vojnića, na Babinoj gori se u subotu 17. aprila okupilo par desetaka protivnika izgradnje Centra na toj lokaciji. Razlog protivljenja je postojanje oko 200 izvora pitke vode koje bi odlagalište otpadom moglo zagaditi, a kako ti izvori nadzemnim i podzemnim putevima završavaju u karlovačkim rijekama ugroženi bi bili i stanovnici šireg područja Karlovca. Protivnici Centra pozvali su sve ljude i lokalne političare želeći im na licu mjesta pokazati prirodu i lokaciju Centra te objasniti što bi to značilo za vodu i zašto se protive toj lokaciji. Od političara se odazvao samo srpski dožupan Mirko Martinović, a na protestu su sudjelovali stanovnici okolnih krajeva, i Srbi i Hrvati, pošto je područje oko Babine gore nacionalno mješovito. Bila je to zamisao za pohvalu, jer je najvažnija zdrava i čista voda za sve.

No, na skupu su se mogle čuti i neke, najblaže rečeno, neprimjerene izjave. Skup je moderirao poznati lokalni radijski voditelj sa dugoreške Radio Mrežnice Damir Valent Dado, koji također živi u blizini (ne)suđenog odlagališta.

"Zar nije bilo dovoljno što su nas prije dvadesetak godina ona ljudska smeća iz Valjeva, Loznice, uz pomoć domaćih esembe komšija i esembe snaga iz poligona Cerovac pokušala zauvijek iseliti iz naših prekrasnih mjesta, već nas sad tjera smeće iz pola Hrvatske i tko zna od kud", kazao je moderator, pa još spomenuo kako su u podnožju tamošnje šume kosti ubijenih na kraju Drugog svjetskog rata i ostaci Crkve Sv. Ivana koju su razorili Turci prije 800 godina.

"Prisjetih se početka otpora lokalnog stanovništva nakani da nas černobiliziraju. Lokalni domoljubi bili su skeptični jer su se u protest uključili čudni ljudi, čudna imena i prezimena, dakle Srbi, stoga su oni bili neodlučni trebaju li biti protiv Centra kada su i Srbi protiv. Dakle, opet bratstvo i jedinstvo, je l' da? Prema tome, nema mi druge nego pitati Thompsona da mu malo prepravim njegovu poznatu pjesmu: 'U Babinoj gori na izvoru potoka Trebinje, stala braća da od smeća odbrane domove… Slušajte sad poruku od svetih Antuna i Ilije, nećete u Babinu goru, niste ni prije'", rekao je moderator.

Nakon izrečenog, govornik je dobio aplauz, vajda po inerciji prisutnih, jer da su malo pažljivije slušali, razloga za pljesak nisu baš mogli pronaći.

Ilija Matijević, predsjednik Vijeća srpske manjine Karlovačke županije, kazao je Novostima da je razočaran ovim riječima jer one neće pomoći uspostavljanju prisnije, bolje i efikasnije saradnje ljudi i naroda u ovom kraju. Dodao je da su Srbi sa Korduna protiv izgradnje Centra upravo zbog zaštite prirodnih ljepota, vodotoka i izvora pitke vode u neposrednoj blizini Korane koja predstavlja prirodni resurs za razvoj turizma i proizvodnju zdrave hrane, u čemu svoju egzistenciju mogu pronaći mnogi stanovnici.

- Posebno je smiješna tvrdnja kako su na Babinoj gori partizani ubijali i zakapali ustaše i domobrane nakon rata, kao i kadete domobranske škole iz Karlovca. Dokazano je da to nije istina i da su kadeti preseljeni u Zagreb prije ulaska partizana u Karlovac 6. maja 1945. To je pokušaj historijskog revizionizma. Na Babinoj i Petrovoj gori sahranjivani su poginuli i umrli borci iz bolnice, kao i civilne žrtve - rekao je Matijević.

Cijeli slučaj sada je na Visokom upravnom sudu u Zagrebu gdje je tužbu uložilo prvoizabrano poduzeće na konkursu, a protiv odluke Državne komisije za javnu nabavu da poništi taj odabir. Neizvjesno je koliko će cijeli proces trajati, a to daje odličnu priliku protivnicima izgradnje Centra na Babinoj gori da se dobro pripreme za daljnje akcije oko potpune zabrane izgradnje i poništenja te odluke koju je 2006. donijela Skupština Karlovačke županije. Priprema izgradnje počela je 2011., no vidimo da se do sada naročito daleko nije odmaklo.

"Zar nije bilo dovoljno što su nas prije dvadesetak godina ona ljudska smeća… pokušala zauvijek iseliti iz naših prekrasnih mjesta", kazao je moderator protesta

Zbog žalbe na javnu nabavu, županijska firma KODOS, osnovana i registrirana zbog Centra, neće raspisivati novi konkurs dok se ne riješi ovaj nastali problem, što je potvrdila i karlovačka županica Martina Furdek Hajdin (HDZ). Na 32 stranice obrazloženja poništenja navodi se cijeli niz nepravilnosti. Među najvažnijima spominju se prihvaćanje izmjene stručnjaka, nedostava dokaza o formalnom obrazovanju stručnjaka, izmjena odabrane ponude i slično. Mile Sokolić, jedan od gorljivih protivnika izgradnje Centra na Babinoj gori i aktivista iz udruženja Pravica, smatra da je poništenje konkursa jasna potvrda da stanje oko tog projekta nije onakvo kako se prezentira javnosti, da stvari ne stoje kako treba te da se ne radi na dobar način. Aktiviste i građane brine i činjenica da je izgradnja Centra znatno poskupila u odnosu na procijenjenu vrijednost. Na poništenom konkursu najjeftinija ponuda je iznosila čak 288 miliona kuna.

"Ona je puno veća od procijenjene vrijednosti. Odmah u ljeto 2020., kada smo otvorili ponude, održali smo sastanak sa ministrom Tomislavom Ćorićem i obavijestili ga o tome. I dalje je bio stav da se iza projekta stoji, da će nacionalnih sredstava biti, o čemu smo dobili i pisano očitovanje. Čak i to povećanje će nacionalna razina pratiti, tako da onaj udio koji je obveza svih nas koji smo osnivači je 10 posto cijelog projekta. Ali, nije nam svejedno da li je tih 10 posto od 180 milijuna kuna ili od 300 milijuna kuna, jer je to velika razlika", kazala je medijima županica Furdek Hajdin, koja je rekla da će ipak pokušati napraviti sve da projekt bude realiziran u rokovima.

Dožupan Mirko Martinović kaže da se građani bune zbog izvora pitke vode i zato što smatraju da investitor nije izvršio kvalitetna i stručna ispitivanja tla ovog područja.

- Nameće se pitanje da li nastaviti sa izgradnjom i ugroziti pitku vodu ovog dijela Korduna ili odustati od projekta i izgubiti 340 miliona kuna i plaćati kazne i penale Europskoj uniji. Možda do ovih problema ne bi ni došlo da su se pravovremeno angažirali nezavisni međunarodni stručnjaci koji bi donijeli ispravne zaključke i prijedloge graditi ili ne Centar na tom mjestu - kazao je Martinović.