Protekle subote, u novosadskom Muzeju Vojvodine, održan je naučni skup pod naslovom ‘Baranja kroz vekove. Slojevi kulture Baranje’. Skup su organizovali Vukova zadužbina iz Beograda i Muzej Vojvodine iz Novog Sada. Predsjednik Organizacionog odbora skupa bio je dr. Drago Njegovan, direktor Muzeja, a jedan od dva sekretara tog odbora bio je mladi doktor nauka Aleksandar Horvat, porijeklom Belomanastirac, kustos i historičar u Odeljenju savremene istorije tog Muzeja.
Za skup je bio prijavljen čak 51 rad jednako toliko autora iz Srbije, Hrvatske, Mađarske i Slovačke. Autori koji su bili na skupu – a većina ih je bila – desetominutne sažetke svojih radova izlagali su u dvije sekcije. U prvoj sekciji su prevladavali radovi s historijskim temama, a u drugoj je bilo govora o demografiji, etnologiji, arhitekturi, umjetnosti, informiranju…
Iz Hrvatske, na skupu je bio dr. Jakša Raguž iz zagrebačkog Hrvatskog instituta za povijest s radom ‘Rat u Baranji: 1991-1992’, koji se bavi ‘napadnom operacijom HV-a ‘Baranja’ 3. travnja 1992. godine’. Iz hrvatskog dijela Baranje na skupu su učestvovala i tri Baranjca. Mladi historičar Siniša Đuričić iz Darde pripremio je rad pod naslovom ‘Prostorni razmještaj podunavskih Švaba u Baranji od kraja 17. do 20. stoljeća’, naivni slikar i etnograf Milan Dvornić iz Belog Manastira izlagao je temu ‘Narodni običaji Srba u Baranji’, što je sažetak njegove knjige izdane ove godine, a mlada magistra kulturologije Sonja Nedić iz Belog Manastira – na radu u Zagrebu – predstavila je rad ‘Baranjska periodika i enigmatika u njoj’.
Na skupu je bilo još nekoliko autora vezanih za južnu (danas hrvatsku) Baranju: već spomenuti dr. Aleksandar Horvat, potom Nada Stanić iz novosadske Galerije Rajko Mamuzić s temom ‘Pravoslavne crkve u južnoj Baranji’ te dr. Željko Predojević s Univerziteta Komenski u Bratislavi, koji je prijavio temu ‘Predaje o marijanskim svetištima iz južne Baranje’, ali nije bio na skupu.
Skup je trajao preko šest sati, a na završnom plenarnom zasjedanju zaključeno je da je bio i veoma uspješan. Prikazane radove autori trebaju dovršiti do 30. marta 2020. godine, a nakon recenziranja biće uvršteni u zbornik, koji će biti objavljen tokom te godine. Svaki objavljeni rad imaće sažetak na srpskom, mađarskom i engleskom jeziku. Predsjednik Organizacionog odbora dr. Drago Njegovan posebno je naglasio da radovi napisani hrvatskim jezikom neće biti srbizirani.
