U Zrinu je obilježena 74. godišnjica stradanja stanovnika Zrina. U rujnu 1943. partizani su upali u selo i ubili 213 Zrinjana, a mjesto opljačkali i zapalili. Preživjele starce, žene i djecu su protjerali – ovako je 9. rujna u Dnevniku HRT-a bila najavljena vijest o hodočašću koje je u Zrinu povodom uništenja jednog od najvećih ustaških uporišta na Baniji u Drugom svjetskom ratu organizirala Sisačka biskupija, kojoj je na čelu biskup Vlado Košić, koji se zalagao da se ustaški pozdrav uvede kao službeni pozdrav u HV.
U vijesti koju je objavio HRT točno je jedino da su partizani u rujnu 1943. napali Zrin. Napali su ga jer je u njemu bila posada s gotovo 150 ustaških vojnika koji su, potpomognuti lokalnim, tzv. divljim ustašama, od početka rata provodili teror u kotaru Dvor na Uni i šire. Odmah nakon uspostavljanja NDH ustaše iz Zrina sudjeluju u zločinima u Banskom Grabovcu, glinskoj crkvi, Bajića jami kod Dubovice, Dvoru na Uni, ali i po Bosanskoj Krajini. U ljeto 1941. ustaše iz Zrina daju svoj obol pokolju u Volinju, gdje je pobijeno 280 Srba. U samom Zrinu lokalni ustaše krajem prosinca 1941. ubijaju nekoliko desetaka Srba, a u siječnju 1942. sudjeluju u pokolju u selu Šegestinu. Nakon zločina nad 189 ljudi, 50 osoba je odvedeno u Zrin i tamo pobijeno. O zločinu u Šegestinu pisao je partizan i književnik Joža Horvat (1915. – 2012.).
‘Ah svetice draga, jesi li ikada čula za selo Šegestin? Bilo je to veliko i bogato srpsko selo na Baniji, a jednoga dana dođoše ustaše iz Zrinja i popališe selo i pobiše sve živo u njemu. Stotinu i osamdeset devet leševa, raskrvavljenih od ustaških noževa, ležalo je smrznuto na snijegu, a svuda oko njih još su se dimila zgarišta njihovih kuća’, piše u Horvatovoj knjizi ‘Nepovratan život’.
Zrinski ustaše istaknuli su se i u masakrima nakon ofenzive na Kozari. Partizani su Zrin pokušali osvojiti više puta. Uspjelo im je tek u rujnu 1943., nakon velikih borbi u kojima je poginulo 83 ustaša i 14 partizana. Selo je uništeno i opljačkano od strane lokalnog srpskog stanovništva, koje je stradalo u pohodima ustaša iz Zrina. Preživjelih 360 civila upućeno je prema susjednim ustaškim garnizonima.
V.d. predsjednik SNV-a Saša Milošević uputio je kao član Programskog vijeća HRT-a urednicima protest zbog ‘jednostranog pristupa’ kojim se ‘zlonamjerno prikazuju događaji’, a ‘partizanstvo prikazuje kao antihrvatstvo’.
