Novosti

Društvo

Mladi Srbi u Hrvatskoj

Kako žive mladi Srbi istraživanje je koje su Novosti proveli u šest različitih gradova. Serijal započinjemo s Donjim Lapcem i Petrinjom. Saznali smo kako mladi osjećaju teret rata i kakvi su međunacionalni odnosi. Koji su njihovi glavni problemi, koliko ih muče privredni, koliko socijalni problemi, gdje vide svoju perspektivu, a većina je vidi u svojim mjestima

Large pono%c5%a0 uvod

Nekad živahno središte Donjeg Lapca (foto Ivan Buvinić)

Kasno proljeće novinarske ekipe Novosti provele su na terenu po cijeloj Hrvatskoj. Zadatak im je bio ispitati i istražiti kako žive mladi Srbi u Hrvatskoj u šest različitih gradova. Istraživanje je provedeno u Donjem Lapcu, Petrinji, Rijeci, Pakracu, Belom Manastiru i Kninu. Gradovi nisu slučajno izabrani. Među njima su i mali gradovi i veliki grad, gradovi u kojima su Srbi većina, gradovi u kojima su procentualno znatna manjina i gradovi u kojima ne žive u velikom postotku, ali ih zato u apsolutnom broju ima mnogo. Svi su oni za Srbe u Hrvatskoj važni i povijesno i kulturno, u njima srpska zajednica živi u dugom razdoblju.

Fokus istraživanja bio je na mladima, u manjoj mjeri srednjoškolcima, u većoj mjeri mladima do 35 godina, kako onima koji se još školuju, tako i onima koji rade ili traže posao. U svakom gradu organizirana je fokus-grupa – zahvaljujemo predstavnicima Vijeća srpske nacionalne manjine i SKD-a Prosvjeta na pomoći – a svim sudionicima je zajamčena, u skladu s pravilima rada te metode, anonimnost. Zanimalo nas je kakvi su uvjeti školovanja za mlade i kako mogu u svojim gradovima provoditi slobodno vrijeme. Imaju li uvjeta za bavljenje sportom, kulturom, zabavu.

Kako vide svoju budućnost, posebno vide li ju tamo gdje žive. Kako vide mogućnost svog angažmana na promjeni i poboljšanju stanja te jesu li uopće zainteresirani za takav angažman. Kakvi su međunacionalni odnosi, imaju li problema koji proizlaze iz njihove etničke pripadnosti. Osjećaju li se u njihovim gradovima posljedice rata i ako da, kako i koliko. Valja kazati da su gotovo svi sudionici fokus-grupa rođeni nakon rata ili su za vrijeme rata bili mali, djeca predškolskog uzrasta. Protokol za fokus-grupe izradila je sociologinja Dora Levačić, koja ih je i vodila.

Osim toga, novinarske ekipe – novinari Jerko Bakotin, Anja Kožul i Ivana Perić te fotoreporteri Sandro Lendler, Inia Herenčić i Ivan Buvinić – imali su zadatak obići mjesta u koja su putovali i u razgovoru s drugim ljudima, izvan fokus-grupa, skupljati informacije i dojmove o temama bitnima za mlade.

O nalazima nećemo detaljno, prepustit ćemo zaključak čitanju i čitateljima. Tek ćemo reći da se u svim mjestima osjeća teret rata, ali među mlađima mnogo manje nego među starijim generacijama prije 15 ili 20 godina. To se odrazilo i na međunacionalne odnose, koji nisu bez problema, ali koje često narušava pojedinac.

Glavni problemi proizlaze iz veličine mjesta (veliki grad pruža mnogo mogućnosti, u malom mjestu baš ih nema) i u pravilu se tiču ekonomske perspektive. U tom dijelu krije se možda i ponajveće iznenađenje istraživanja i dolazi iz malih mjesta načelno slabije perspektive – mladi listom namjeravaju ostati u njima. Nadamo se da će tako i biti.

Novosti će u sljedećim brojevima objaviti šest velikih tekstova iz šest gradova. Početkom jeseni planiramo objaviti i istraživački izvještaj koji piše naša istraživačica Dora Levačić.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više