Novim Poslovnikom Hrvatskog sabora predviđena je mogućnost iznošenja stajališta klubova zastupnika o bilo kojoj temi, što se može zatražiti prvi dan u tjednu kada počinje sjednica ili petkom nakon glasanja. Ovog puta Dragana Jeckov iz SDSS-a je govorila na temu govora mržnje s osvrtom na Izvještaj Evropske komisije i Bilten Srpskog narodnog vijeća.
- Zapaljena je kuća i štala srpskih povratnika u selu Zalužnica kod Otočca; Maturanti vikali ‘Za dom spremni’ i pisali ustaške grafite, grafit u Đakovu sa sramotnom porukom prema srpskoj djeci uz nacrtan fašistički znak. Naslovi su to novinskih članaka o proteklim događajima koji treba da zabrinu, opomenu i izazovu reakciju kod normalnih ljudi i institucija – rekla je Jeckov i navela da je SNV u svom godišnjem biltenu ukazao na 393 događaja u 2017. koji uključuju etničku netrpeljivost, reviziju i negiranje historijskih događaja te uvrede, prijetnje, fizičke napade i govore mržnje koji se odnose isključivo protiv Srba u Hrvatskoj. Zabilježeno je i 11 fizičkih napada na pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj ili srpske državljane te 17 devastacija antifašističkih spomenika, 30 oštećenja objekata u vlasništvu Srba - uglavnom srpskih pravoslavnih crkava, te najmanje 107 uvreda i prijetnji.
- Osim jasno izraženih poruka, kojima se Srbima želi poručiti da oni kao ni njihova kultura, jezik i pismo, a posebno političko djelovanje nisu dobrodošli u Hrvatskoj, još je opasnija činjenica da se takve pojave u našem društvu gotovo prešutno prihvaćaju. Odnosno, izostaju reakcije onih koji treba da djeluju preventivno ali i onih koji treba da djeluju represivno. Upravo tada na testu padaju potpisane međunarodne konvencije, Ustavom zagarantirana prava i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Ovako poražavajuće činjenice pomno se bilježe, postaju dio neslavne statistike i neslavnog stanja u kojem se kao društvo nalazimo. I nakon iznošenja ovakvih činjenica, kao uobičajena praksa javlja se preispitivanje validnosti istih, njihovo banaliziranje i osporavanje ovakvih događaja. Ipak, ostaju jasna poruka i gorak u ustima svima koji su po bilo kojem osnovu u manjini ili su jednostavno normalni, obični ljudi. Vrlo često se pripadnicima srpske zajednice koji o ovakvim događajima govore spočitavaju neobjektivnost I sklonost ka preuveličavanju događaja, ali šta ćemo sa izvještajem Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije koji pohvaljuje napredak koji je Hrvatska postigla, ali upozorava na niz problema među kojima su i eskaliranje rasističkog govora prema manjinama, Srbima, LGBT manjinama i Romima? Šta ćemo sa činjenicom da su glavne mete Srbi, Romi i LGBT osobe o kojima se u lokalnim medijima i na internetu uobičajeno rasistički i ksenofobno koriste izrazi upereni protiv njih? Šta ćemo sa neumoljivom činjenicom da sve više jača nacionalizam, posebno među mladima? – upitala je Dragana Jeckov. Dodala je kako se na kraju izvještaja Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije nalazi tvrdnja da se često incidente ne kažnjava kazneno nego prekršajno te da vlasti rijetko javno osuđuju govor mržnje.
Škole opasne za đake
Na saborskoj raspravi o prijedlogu izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u ime SDSS-a Milorad Pupovac se osvrnuo na pitanje manjinskih škola.
- Doista je nedopustivo da se manjinske škole ili mješovite škole, kao što je vukovarska škola Nikola Andrić, nalaze u stanju u kojem predstavljaju ugrozu za djecu i nastavnike, te za roditelje koji u nju ulaze. I to je nužno promijeniti. Ne znam koliko je godina proteklo od našeg nastojanja da se nešto napravi, da se osiguraju u proračunu sredstva za tu školu, i u tome još nismo uspjeli – rekao je Pupovac. Nazvao je pozitivnim što je u Zakonu proširena odredba u 11. članku stavku 1. u pogledu toga što sve može biti obuhvaćeno pod pojmom osnovne škole i što one sve mogu izvoditi - redovite, alternativne, međunarodne programe, kao i programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebne programe odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama i slično.
