Na saborskoj raspravi o Izvještaju o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2016. godinu, upozoreno je težak položaj penzionera u Hrvatskoj zbog siromaštva. SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov navela je kako je prošle godine u Zavodu evidentirano 1, 2 miliona korisnika i 1,4 miliona osiguranika, dakle omjer umirovljenika i zaposlenih iznosi jedan naprema 1,17, dok je 2015. godine on bio 1:1,15. što je pokazatelj dugoročno neodrživog nepovoljnog odnosa osiguranika i korisnika mirovina. Pritom su ukupni prihodi Zavoda iznosili 38 milijardi i 710 miliona kuna, a rashodi za penzije 36 milijardi i 805 miliona kuna.

- Prosječna penzija u 2016. godini bila je 2.255,06 kuna, a njen udio u prosječnoj neto plaći iznosi tek 38,63 posto što pokazuje da su penzioneri Hrvatske u najtežem položaju od svih europskih zemalja, skoro na njenom samom dnu, a iza nas su penzioneri Rumunjske i Turske. Stvarna vrijednost hrvatskih penzija u prosjeku je 297 eura, odnosno 38,22 posto prosječne neto plate i najniža je u regiji. U Sloveniji je 58,44 posto (613 eura), u Crnoj Gori 57,8 posto, u Srbiji 47 posto, u Makedoniji 60 posto, a u BiH 43,8 posto - rekla je Dragana Jeckov.

Penzije u Hrvatskoj su od 1999. godine zaostajale za rastom plata 13,84 posto, a samo u ovoj godini 2,55 posto, što je najveći godišnji zaostatak u proteklih 18 godina. Jeckov je također navela da je Hrvatska sa 85 penzionera na 100 zaposlenih evropski rekorder po broju penzionera što je dovelo do toga da prva penzija koju ljudi dobiju nakon što odrade puni radni staž, iznosi samo 40 posto njihove zadnje plaće.

- Penzioneri su stup ovog društva, koje su izgradili i stvorili svojim radom, te ne mogu biti teret društva. Od tako malih penzija ne može se živjeti, a najveći broj penzija je zapravo manji od prosjeka pa su u znatnoj mjeri već spuštene na nivo socijalne pomoći zbog čega se čini kao da penzioneri nisu radili, stvorili vrijednosti i uplaćivali za sigurniju starost - kazala je Jeckov i dodala da je potrebno izmijeniti formulu za usklađivanje penzija s rastom plata i potrošačkih cijena, jer je to jedini način da se zaustavi osiromašenje već osiromašenih i egzistencijski ugroženih penzionera.

Koliko su penzioneri zaista siromašni, Jeckov je pokazala na primjeru: penziju manju od 500 kuna dobilo je 94.645 penzionera, 88.609 njih primilo je penziju između 500 i 1000 kuna, dok 137.053 imalo je penziju od 1000 do 1500 kuna, 227.255 dobilo je 1500 do 2000 kuna, a 320.647 penzionera primilo je od 2000 do 3000 kuna.

- Postoje i financijski oštećeni penzioneri koji su se bez svoje krivice našli u neravnopravnom položaju u odnosu na druge penzionere. Riječ je o penzionerima koji su penziju stekli prije 1991. godine, dakle koji su čitav svoj radni vijek uplaćivali u fondove. Zbog okolnosti na koje nisu mogli uticati ostali su uskraćeni za isplate svojih penzija i time zakinuti u svojim temeljnim pravima. Sve Vlade preuzele su obavezu riješiti ovo pitanje i iznaći modele pravičnog obeštećenja te na osnovu njih obeštetiti spomenutu grupaciju penzionera, te je ovo pitanje i do danas ostalo otvoreno - zaključila je Dragana Jeckov.