Protekli su mjesec učestale pljačke pravoslavnih crkvi na drniškom području; iz tih je razloga Boris Milošević u ime SDSS-ova kluba zastupnika zatražio stanku tijekom zasjedanja Sabora.
- Prije mjesec dana, provaljeno je u crkvu Svetog velikomučenika Georgija u Kriškama i istoimenu crkvu u Velušiću. Petnaestak dana potom, policija u Drnišu ustvrdila je da je između 6. i 8. marta provaljeno u još pet pravoslavnih hramova na istom području: u selima Baljci, Štikovo, Kanjane i Miočići te ponovno u krišku crkvu. Samo par dana kasnije, u noći između 9. i 10. marta, zabilježena je provala u crkvu Svetog Nikole u selu Vrbnik, a onda su vandali između 20. i 21. marta ponovno provalili u crkvu u Miočiću, ali i po treći put onu u Kriškama - naveo je Milošević, koji je s episkopom dalmatinskim Fotijem obišao hramove u koje je provaljeno.
- Materijalna šteta na crkvama je neznatna, samo su vrata obijena: ništa nije ukradeno, niti se išta imalo za ukrasti. To samo pokazuje da nije riječ o provalama radi materijalne koristi, nego da su meta napada pravoslavni vjernici. Provalama je izazvan strah i zabrinutost ljudi toga kraja. Osuđujem ta nedjela i izražavam zabrinutost zbog devet provala u mjesec dana, kojima zasigurno nije bio cilj stjecanje materijalne koristi. Vjerujem da policija poduzima sve što može, ali apeliram na ministra Vlahu Orepića i Policijsku upravu Šibensko-kninsku da pojača svoje napore u otkrivanju počinitelja zločina nad crkvama koje su duhovno i kulturno nasljeđe Dalmacije - kazao je SDSS-ov saborski zastupnik.
Fantomski ‘popis 900’
U objedinjenoj saborskoj raspravi o trima zakonskim prijedlozima (o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, o izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem), SDSS-ov Mile Horvat se referirao na obnovu kaznenog postupka kojim je osoba prilikom suđenja za ratni zločin osuđena u odsutnosti: smatra to vrlo bitnim institutom, kojem valja posvetiti više pažnje.
- Hrvatska je tužiteljstvu u Srbiji svojedobno predala popis s imenima oko 900 osoba u odsutnosti optuženih ili osuđenih za ratne zločine u Hrvatskoj i sada ovdje govorimo o mogućnosti obnove postupka. No, prvi je problem činjenica da ljudi u nijednom tužiteljstvu, ni u Srbiji ni u Hrvatskoj, ne mogu doći do informacije je li njihovo ime na tom popisu - rekao je Horvat, navodeći da prema odredbama članka 497. Zakona koji se sada mijenja, osoba osuđena u odsutnosti mora u Hrvatskoj provesti godinu dana tokom kojih ima pravo tražiti obnovu postupka; problem je u tome što čim stigne u Hrvatsku bude uhapšena, pa se tretira kao osuđenik koji se iz zatvora brani, odnosno traži obnovu postupka, i onda to tako traje godinama.
- Sada se mijenja taj članak 497. i po novoj direktivi stoji da ne može postojati obaveza predaje u postupku obnove, jer sloboda ne može biti garant. Prema tome, trebalo bi to pojasniti: hoće li se izmjenama tog članka takvim osobama garantirati da će se pri obnovi postupka voditi računa o tome da se mogu braniti sa slobode? U ovakvim je slučajevima potrebno samo da branitelj dostavi adresu za dostavu spisa i da u odsutnosti osuđena osoba obeća da će se odazvati sudskom pozivu - pojasnio je Horvat.
