Na raspravi o prijedlozima Zakona o porezu na promet nekretnina i Zakona o lokalnim porezima, SDSS-ov zastupnik Mile Horvat je naveo da bi se ovi zakoni kvalitetno provodili, moraju se stvoriti opće društvene pretpostavke za njih - konačno završiti poslovi sređivanja gruntovnica i uređenja katastara, te završiti legalizacija objekata.
U RH ima oko 3350 katastarskih općina, a za 219 općina uopće ne postoje zemljišne knjige, dok su 64 katastarske općine u postupku obnove zemljišnih knjiga ili osnivanja novih.
- Govorimo o perspektivi za razvoj, o projektima koji treba da se vežu na nekretnine, a pritom, na primjer, u Gorskom kotaru na području Ogulina u 17 katastarskih općina nema zemljišnih knjiga, a neke su od 1995. godine stavljene van snage. Također, člankom 13. ovog Zakona propisani su oblici oslobađanja od plaćanja ovog poreza, i dobro je što su oslobođeni oni koji kupuju stan na koji su imali stanarsko pravo i oni koji su bili zaštićeni najmoprimci. No, prema ovom zakonskom prijedlogu, od plaćanja tog poreza su oslobođene i osobe koje stječu nekretnine u skladu sa propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva. Zašto mi oslobađamo od plaćanja poreza na premet nekretnina osobe koje učestvuju u pretvorbi? - upitao je Mile Horvat. Također je naveo potrebu za pravednosti koja se mora provoditi na terenu. Tako, na primjer, kod procjene vrijednosti pomoćnih gospodarskih objekata ne bi se smjelo dogoditi da onaj tko ima prostor za 20 ovaca plaća za to isti porez kao netko tko se bavi ozbiljnim biznisom.
Klub SDSS-a predložio je amandman na konačni Prijedlog o Zakona o lokalnim porezima, uz obrazloženje da je prema Zakonu o obnovi u postupku obnove obiteljskih kuća još 893 neriješenih zahtjeva. Budući da te kuće nemaju uvjete za stanovanje i u njima vlasnici ne mogu boraviti, tražili su koeficijent 0,0 do okončanja obnove. No, nakon glasanja taj amandman je odbijen: protiv njega je bilo 75 zastupnika, a devet njih je glasalo za taj amandman.
Rupe u poreznoj reformi
Na objedinjenoj saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, u ime kluba SDSS-a zastupnik Boris Milošević je naveo da je sada porezna reforma dočekala stabilan gospodarski rast, jer BDP raste osam kvartala zaredom, te ga se želi iskoristiti sveobuhvatnijim poreznim zahvatima.
- Pravednost poreznog sustava se odnosi na porez na dohodak, a iznosi porezne reforme trebaju biti usklađeni sa poreznom snagom obveznika. No, zbog ovih izmjena poreza na dohodak neće porasti plaće zaposlenima koji imaju najniže plaće već samo onima s višim plaćama, iz razloga što oni sa najnižim plaćama dosad nisu plaćali porezni dohodak - rekao je Milošević.
Naglasio je da se socijalna politika ne može voditi isključivo poreznom reformom, a pošto je Hrvatska socijalna država, Vlada bi kao prioritet trebala pronaći rješenje za više od 300 tisuća građana kojima su računi blokirani, a njihova ukupna dugovanja iznose više od 40 milijardi kuna.
- Svaka promjena u sustavu poreza na dohodak utječe i na financiranje općina, gradova i županija, jer taj porez čini oko 53 posto prihoda lokalne samouprave. Prošle godine jedinice lokalne samouprave prikupile su više od 9 milijardi kuna. Način kompenzacije, koji je zamišljen da bi se nadoknadio taj očekivani gubitak od prihoda od poreza na dohodak, trebao bi biti na mjesečnoj razini. No, smatram ga vrlo ambicioznim i strah me kako će to funkcionirati. Ukoliko kompenzacija ne bude funkcionirala kako je zamišljena, moglo bi doći do toga da jedinice lokalne samouprave počnu razmišljati o tome da povise svoje lokalne prireze, a čime bi poništili učinke ovog zahvata u ovaj porezni zakon - smatra Milošević.
Pozdravlja odluku o uvođenju stope od 54 posto za plaćanje poreza na nezakonitu imovinu, no osvrnuo se na izmjene Zakona o doprinosima, kojima bi se povećao broj osoba koje će morati plaćati te doprinose.
- Doprinosi su sve sličniji porezu na dohodak i obveznici ih smatraju poreznim teretom. Iako su izmjene donesene da bi se smanjile nejednakosti u fiskalnom opterećenju poreznih obveznika koji ostvaruju drugi dohodak izvan radnog odnosa odnosno izvan registrirane samostalne djelatnosti, ostaje time neostvaren onaj socijalni i društveni kontekst. Predlagatelj Zakona bi trebao razmotriti kako olakšati poziciju onima kojima je taj drugi dohodak zapravo jedini dohodak, a tu mislim na umjetnike i novinare, kojima egzistencija ovisi o autorskim ugovorima - rekao je Boris Milošević.
