Za saborske rasprave o godišnjem izvještaju HAKOM-a, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, zastupnik SDSS-a Boris Milošević istaknuo je probleme – jedan sistemski i jedan konkretni, vezan uz samu Agenciju.
- Naš sistem agencija potpuno je neuređen. Dakle, nemamo uređen pravni sustav. Donosili smo zakone i osnivali agencije kako bi se ukazivala potreba za njima, neke i na temelju vladinih uredbi, i tako stvorili pravu šumu regulatornih tijela koja sada tvrde da su neovisna i da moraju postojati te obavljati ‘svoj’ posao. Nad svim tim agencijama ne postoji efikasan sustav kontrole, pa se taj problem tiče i HAKOM-a koji je od osnutka vrlo moćna institucija koja je prije tri godine, spojivši se s Agencijom za željezničke usluge, postala još moćnijom: kad bi se kojim slučajem još neka regulatorna agencija spojila s HAKOM-om, mogli bismo reći da je on moćniji i od same vlade. Danas je zasigurno moćniji i od nekih ministarstava, baš kao što je i predsjednik njegova vijeća jači od pojedinih ministara. Pored svega, nadzor nad HAKOM-om nije propisan, pa je izvještaj koji se podnosi Saboru jedina vrsta kontrole nad tom institucijom - kazao je Milošević, pa podsjetio da Sabor o HAKOM-ovom izvještaju za 2014. godinu nije raspravljao, a kamoli ga usvojio.
- Činjenica je da takve agencije nemaju nikakve odgovornosti prema državnim institucijama. Tako je i HAKOM potpuno neovisan, ničim obavezan prema državnoj upravi i izvršnoj vlasti, a nema ni prave kontrole i nadzora nad financijskim troškovima i unutrašnjim uređenjem te državne agencije. Ona, dakako, mora biti neovisna prema operaterima koji pružaju usluge na tržištu, kao i prema korisnicima tih usluga. Nad HAKOM-om se ne primjenjuje režim plaća u javnom sektoru, odnosno Zakon o plaćama u javnim službama. Tako se ondje samostalno i slobodno određuju plaće, pa se događa na primjer da predsjednik HAKOM-ova vijeća ima plaću višu od plaće većine ministara. Smatram to apsolutno pogrešnim i mislim da bismo takvu pravnu prazninu trebali što prije urediti - rekao je Milošević. Dodaje da je kao drugu anomaliju u izvještaju uočio prihode Agencije.
- Ako je HAKOM osnovala država, ako je to tijelo od nje dobilo javnu ovlast i u njezino ime, kao jedino za to ovlašteno, obavlja određene poslove, onda se ono ne natječe na tržištu nego na njemu nastupa u ime države. Stoga bi i prihodi koje ostvaruje trebali biti državni prihodi - kazao je.
Iako su pravomoćnom presudom Visokoga prekršajnog suda, ravnatelj i predsjednik HAKOM-ova vijeća proglašeni krivima stoga što su nezakonito nadzirali utemeljenje i djelovanje sindikata zaposlenih u tom tijelu, u izvještaju o radu za 2016. godinu stoji da su radnički interesi ondje zaštićeni putem radničkih vijeća te da je suradnja HAKOM-ova vodstva i predstavnika radnika odlična - i to po obostranoj ocjeni.
- Prema pravomoćnoj presudi Visokoga prekršajnog suda i drugim iskazima proizlazi da je radničko vijeće, koje nije postojalo prije osnivanja sindikalne podružnice, osnovano na inicijativu rukovodstva upravo stoga da bi se neutralizirao rad sindikata. Nadalje, Agencija za zaštitu osobnih podataka donijela je rješenje kojim je ustvrđeno da je HAKOM osobne podatke o zdravlju svoje zaposlenice i njezina djeteta obrađivao u nezakonite svrhe i bez pravnog temelja, odnosno protivno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, te ih iznio medijima. Zbog toga je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava podnijelo prekršajnu prijavu protiv Agencije, nakon koje je sud krivima proglasio i kaznio pravnu osobu i predsjednika njezina vijeća. Unatoč svemu, HAKOM-ovo je vijeće na sjednici 10. svibnja ponovno Marija Vebera izabralo za ravnatelja sljedeće četiri godine: dakle, osobu prekršajno kažnjenu zbog toga što je kršila prava onih o kojima se trebala brinuti. Iz toga proizlazi da rukovodstva Agencije ne poštuju Zakon o radu i Ustav RH, ali ni konvencije koje radnicima jamče pravo na sindikalno udruživanje. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika na svojoj je web stranici objavio je da je HAKOM-u i predsjedniku njegova vijeća dodijelio priznanje o nultoj stopi tolerancije prema sindikalnom organiziranju; time su upozorili na tamošnje kršenje zakona i gušenje radničkih sloboda - zaključio je Boris Milošević.
