Zbog nastavka iseljavanja građana u inozemstvo, koje je u protekle četiri godine poprimilo zabrinjavajuće razmjere, zastupnik Milorad Pupovac zatražio je stanku u ime kluba SDSS-a.
- Zašto se ljudi iseljavaju? Bilo bi dobro isto pitanje postaviti i za period od 1991. do 1995. kad je više od 300 hiljada ljudi iselilo iz Hrvatske i kad su mnogi krajevi ostali pusti. Nadam se da ćemo jednom i o tome govoriti. Vratimo se na sadašnja iseljavanja. Znamo zašto ljudi iseljavaju iz Knina, ali zašto iseljavaju iz Slavonije koja posjeduje ‘tri zlata’ – pšenicu, naftu i šume? Hrast lužnjak je najkvalitetniji na svijetu, a što mi radimo s tim hrastom? Jeftiniji je nego hrast u Srbiji, a oni koji se bave pilanarstvom, uglavnom ga izvoze kao trupce u Egipat, Kinu, Italiju, i to u najboljem slučaju kao daske. I oni jako dobro zarađuju i, ali zato ukupno stanovništvo nikakve koristi od tog bogatstva nema, kao ni država. Inicijativa Ministarstva poljoprivrede od lipnja ove godine da se to stavi pod kontrolu, jest dobrodošla, ali to neće uspjeti ako se ne pokrene razvoj drvno-prerađivačke industrije, jer s jedne strane iscrpit će se rezerve toga hrasta, a s druge ljude ćemo držati bez posla. Sa naftom je isti problem, kao i sa pšenicom. Gdje je proizvodnja derivata u Hrvatskoj? Gdje je od sirovine bilo koje vrste, pa tako i naftne, stvaranje onih elemenata u proizvodnji koja moderna društva odavno imaju, kao što smo ih imali do raspada zajedničke države? Nažalost, mi toga nemamo - rekao je Pupovac.
Gradonačelnici i vijeća u sukobu
Na saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, SDSS-ov Boris Milošević se osvrnuo na problem: od 1993. do 2009. bilo je 35 situacija kad proračuni nisu bili usvojeni, kao i 16 situacija kad nisu izabrani načelnici, dakle 50-ak slučajeva koji su izazvali nove izbore. Od 2009. do 2013. bilo je dvadesetak situacija kad je dolazilo do novih izbora.
- Od 1993. do 2009. smo imali zakonsko rješenje po kojem, ako proračun ne bi bio usvojen, Vlada bi raspustila predstavničko tijelo, ali padao bi i načelnik. Onda je 2007. promijenjen zakon kojim se načelnika, gradonačelnika i župana se bira direktno od građana i zapravo tu dolazi do poremećaja odnosa jer postoje dva suprotstavljena demokratska legitimiteta. Kada se zbroje rezultati izbora može se dogoditi da je načelnik iz jedne političke opcije, a da u vijeću druga politička opcija ima većinu. Od 2009. do 2013. na snazi je bilo zakonsko rješenje po kojem u slučaju neusvajanja proračuna pada samo vijeće, a načelnik bi ostajao. Zbog tog se disbalansa zakon opet mijenjao te smo danas u situaciji da u slučaju neusvajanja proračuna padaju jedno i drugo tijelo - rekao je Milošević.
- Prije četiri godine jedna od kritika je glasila: zašto tjerati predstavničko tijelo u izbore ako npr. načelnik nije predložio proračun odnosno zašto bi predstavničko tijelo odgovaralo zbog nečeg za što je isključivo kriv načelnik? S druge strane, zašto da načelnik ide na izbore, ako vijeće nije usvojilo proračun, a on je predložio uravnotežen proračun koji je razvojan i socijalan, sukladno Zakonu o proračunu. Po sadašnjem prijedlogu ide se s načelom krivnje da na izbor ide onaj tko je kriv. Ako načelnik ne predloži proračun, u izbore ide načelnik, a ako vijeće ne usvoji proračun onda ide samo vijeće. Ako želimo smanjiti broj izbora onda je to najbolji model. No, hoće li to riješiti pitanje sukoba ta dva demokratska legitimiteta? Dakle, ovdje se ne radi samo o proračunu nego o cijelom broju odluka koje prolaze kroz predstavničko tijelo. Najboljeg rješenja nema, jer praksa je uglavnom pokazala da se svaki institut može zloupotrijebiti i iskriviti. Najboljim rješenjem smatram ipak ono koje smo imali prvih 16 godina kad se biralo samo vijeće, a načelnik iz vijeća. No nakon što smo uveli ovaj institut neposredno izabranog načelnika, teško će biti povratka na staro. Imat ćemo stalni sukob između dva tijela i legitimiteta u malom broju jedinica, kad je u pitanju politička kohabitacija, dakle kad su načelnik i vijeće politički suprotstavljeni- zaključio je Boris Milošević.
