U zagrebačkom hotelu Westin u ponedjeljak 6. siječnja održan je tradicionalni Božićni prijem u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) kojemu su prisustvovali brojni uzvanici iz društvenog i političkog života. Uz predsjednika SNV-a Milorada Pupovca, prisutni su bili i premijer Andrej Plenković i ministri Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek i Damir Habijan, dok je predsjednika Zorana Milanovića predstavljala njegova savjetnica Melita Mulić.

Okupljenima se prvi obratio Milorad Pupovac, koji je svima zaželio „godinu mira tamo gdje mira nema, a tamo gdje ga još ima da ga se ne naruši nego sačuva“. Naglasio je da SNV smatra važnim postignućem to što se okupljanje na pravoslavni Badnjak, koje se održava već tri decenije, pretvorilo u „javnu manifestaciju duha ekumenizma u najširem smislu njegova mogućeg poimanja kao slavljenja života u njegovim razlikama“.

Pupovac je najavio da će u idućim godinama biti obnovljen niz pravoslavnih hramova, poput manastira Pakra, crkava u Bjelovaru, Plaškom, Buzeti kod Gline i Medku, kao i riznica ikona u Manastiru Krki.

- Smisao i ovog današnjeg slavlja nalazi se u tome da u to snažno i bez sputanosti vjeruju i sami Srbi u Hrvatskoj i iz Hrvatske, da budu dobri susjedi, dobri sugrađani i da čine sve da svi budemo bolji nego što jesmo i da nam društva budu bolja nego što jesu. Siguran sam da bi takva individualna i društvena etika prava Srba u Hrvatskoj i iz Hrvatske učinila prihvaćenijima njihova prava nego što ovoga trenutka jesu - rekao je Pupovac, dodavši i da se s „takvom individualnom i društvenom etikom možemo nositi i s nekima koji domove kulture, obrazovanja i susretanja koje su Srbi kao novonastala manjina u suradnji s Vladom podigli proteklih godina, proglašavaju srpskim obavještajnim centrima i s nekima koji putne isprave na koje Srbi iz Hrvatske imaju pravo, proglašavaju dokazom njihove obavještajne obaveze prema Hrvatskoj, državi iz koje su potekli“.

Pupovac je naglasio „čudotvornu moć dijaloga u svakom prostoru našeg interpersonalnog ili javnog društvenog djelovanja“, te važnost i neophodnost takvog dijaloga naročito među onima koji se ne slažu i među onima koji se sukobljavaju.

Dijeljenje pogače na Božićnom prijemu (Foto: Sandro Lendler)

Premijer Andrej Plenković božićno vrijeme nazvao je prilikom da se ojačaju međusobno razumijevanje i poštovanje, naročito u kontekstu brojnih aktualnih ratova, kriza, te s njima povezanih ekonomskih i socijalnih problema, kada „poštivanje temeljnih ljudskih prava, a osobito zalaganje za poštivanje prava nacionalnih manjina, ostaje temeljna vrijednost“ njegove Vlade.

Plenković je naveo da je Vlada pomagala u rješavanju „civilizacijskih pitanja poput vodne i komunalne infrastrukture, te elektrifikacije u rijetko naseljenim ruralnim područjima“, a zatim kao neriješena pitanja u odnosima Hrvatske i Srbije izdvojio potragu za nestalima u Domovinskom ratu te pitanje procesuiranja ratnih zločina.

U tom smislu ocijenio je pozitivnim imenovanje koordinatora koji će pripremiti platformu i katalog tema vezanih za sudbinu nestalih u Domovinskom ratu. Rekao je da očekuje aktivnu pomoć vlasti Srbije, te zaključio kako je dijalog s predstavnicima Srba u Hrvatskom saboru i dalje odličan. Zahvalio im se na podršci u velikim strateškim pitanjima poput „osude ruske agresije na Ukrajinu i spremnosti da se i Hrvatska uključi u EU vojnu misiju pomoći Ukrajini i NATO-ovu aktivnost potpore Ukrajini“. 

Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet izrazio je zadovoljstvo suradnjom koju Grad u posljednje tri godine grad ima sa srpskim institucijama na nizu projekata, izdvojivši obnovu Crkve Preobraženja Gospodnjeg, uređenje memorijalnog platoa obitelji Zec na Sljemenu i izgradnju Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici.

- Nadam se da je to tek prva lasta sveobuhvatne obnove tog gradskog bloka, te da će to postati kulturni centar čitavog grada - rekao je Korlaet, dodavši da ga veseli i buduće otvaranje drugih kulturnih centara poput islamskog centra i sinagoge u Praškoj ulici.

Prije lomljenja pogače, blagoslov su udijelili vladika Jovan Ćulibrk, slavonsko-pakrački episkop SPC-a, i vladika Kirilo Bojović, episkop SPC-a, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. 

- Drago mi je da su se s ove govornice danas čuli tonovi tolerancije i međusobnog uvažavanja te zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske na materijalnoj i drugoj pomoći Srpskoj pravoslavnoj crkvi i kroz SNV, a također i Gradu Zagrebu - poručio je Bojović.

- Hristos je svojim rođenjem obasjao svijet razuma. Hristos je postao svijetlost za ljudski razum i blagoslovljeni su svi ljudi, društva, narodi i države koji imaju Hristovo učenje kao orijentir u moru života i bilo koje učenje koje nas odvlači od njegovog učenja ili je njemu suprotno treba da odbacimo - rekao je također vladika Kirilo.

Na prijemu su dodijeljene i godišnje nagrade SNV-a. Nagradu „Svetozar Pribičević“ za unapređenje hrvatsko srpskih odnosa dobila je Jasminka Petrović, srpska književnica za djecu i mlade, te scenarist i redatelj Radivoje Raša Andrić. Ova dva imena povezuje knjiga „Leto kada sam naučila da letim“ temeljem koje je nastao i istoimeni film koji uz „karakterističnu mješavinu humora, živopisnih likova i dijalektalnu i svaku drugu autentičnost pruža mediteranski pogled na ratne posljedice u životima nekoć velike i vitalne hrvatsko-srpske porodice“. Autori su i knjigom i filmom „zauvijek sačuvali priču o gubicima koliko i o pomirenju, o tome da je ono ne samo moguće nego i jedino moguće“, navodi se u obrazloženju nagrade filmu koji je dobio brojne nagrade i knjizi koja se nalazi na popisu lektire u Njemačkoj.

Oleg Mandić (Foto: Sandro Lendler)

Nagrada „Dr. Gojko Nikoliš“ za antifašizam dodijeljena je Olegu Mandiću, poznatom i kao posljednjem dječaku iz Auschwitza, zbog njegovog „neumornog pedagoškog rada u području kulture sjećanja na žrtve holokausta, genocida i samudaripena počinjenima u Drugom svjetskom ratu“. Oleg je kao jedanaestogodišnjak 15.maja 1944. uhapšen zajedno s ostatkom porodice Mandić. Deportirani su u Auschwitz, a on je uspio u jednom od najsurovijih nacističkih logora istrebljenja dočekati vojnike sovjetske armije.

Danas 92-godišnji Oleg Mandić u Westinu je rekao da su fašizam i nacizam i prije izbijanja rata „imali predznak velikog zla, dok je antifašizam ubrzo prestao biti politika i postao ljudsko i društveno opredjeljenje protiv različitih oblika nepravde, nejednakosti i svakog zla“.

Nagradu „Diana Budisavljević“ za pravednost i humanost SNV je dodijelio Živojinu Bođirkoviću, vlasniku proizvodnje mesa u istočnoj Slavoniji odakle mesnim i drugim proizvodima s oznakom hrvatske kvalitete podržava rad pravoslavne bogoslovije u manastiru Krka, kao i rad nadležnog Crvenog Križa u Vukovaru, te svoje sunarodnjake i sugrađane.

Nagradu „Nikola Tesla“ za unapređenje srpskih institucija dobila je Branka Džambas, tajnica Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. „Neumorna kolegica i podrška“ aktivistima i volonterima iz velike mreže pododbora širom Hrvatske zaslužna je za „podizanje administrativnih kapaciteta, ali i morala i volje u čuvanju tradicijske kulture i baštine“.