I pored svih zakonskih akata i mjera, gotovo u svim potpomognutim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, socijalna i gospodarska kretanja, rekla je Dragana Jeckov u ime Kluba zastupnika SDSS-a u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o potpomognutim područjima.
Po njenim riječima, do sada smo zakonima o Područjima od posebne državne skrbi, o otocima, o brdsko-planinskim područjima te o obnovi i razvoju grada Vukovara nastojali riješiti problem društvenog i gospodarskog zaostajanja u razvoju pojedinih područja izazvanog geografskim položajem ili zbog posljedica rata i ratnih šteta. Uza sve mjere državne pomoći ipak nismo uspjeli dobiti očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja.
- Analize i pokazatelji uz prosjek od 2010. do 2012. govore da su prosječni izvorni prihodi za sva potpomognuta područja iznosili 1.912 kuna po glavi stanovnika, a za ostale županije više od 3.600 kuna. Svaka usporedba s drugim dijelovima Hrvatske je na štetu ranjivih područja. Prosječna stopa indeksa razvijenosti im je tek 54 posto od republičkog prosjeka. Prosječni dohodak je po glavi stanovnika iznosi 16.900 kuna u odnosu na nacionalni koji je 28.700 kuna - rekla je zastupnica i dodala da je depopulacija stanovništva od 1991. do 2011. godine na tim područjima bila 45 postotna nasuprot desetpostotnoj na državnoj razini.
Ovo društveno i gospodarsko zaostajanje posebno je vidljivo u povratničkim područjima pogođenima ratom koja su mahom naseljena Srbima, a jaz između tih i razvijenih krajeva sve je izraženiji. Za vrijeme prethodnih vlasti značajno su smanjena ulaganja u te krajeve, nisu donošene nove mjere oporavka, a jedine ekonomske inicijative u tim mjestima bile su one tzv. prljave industrije.
- Na osnovu anketa i istraživanja iz 2016. i 2017. godine, u 32 jedinice lokalne samouprave na područjima pogođenima ratom, s udjelom Srba većim od 15 posto u ukupnom stanovništvu, potvrđena je sistematska zapostavljenost tih krajeva. Neophodan je popravak gotovo trećine državnih i polovine lokalnih i nerazvrstanih cesta. Preko 60 posto naselja nema uredan vodovod, a gotovo svi javni ili državni objekti, kanalizacije, vatrogasni i društveni domovi zahtijevaju temeljnu obnovu ili izgradnju - naglasila je Jeckov.
Klub zastupnika SDSS-a predlaže da se u Zakonu o potpomognutim područjima jasno navede da lokalna zajednica mora imati korist od svih prirodnih resursa na svom teritoriju i da se uvrste mjere kojima lokalna zajednica ima više koristi od nacionalnih parkova i parkova prirode.
Osim toga, treba uvrstiti mjere obaveznog otkupa proizvoda lokalnih proizvođača od strane javnih ustanova i nacionalnih parkova kao i mjere kojima se osigurava dugoročno osiguranje proizvodnje autohtonih proizvoda, potiče ruralni turizam, organiziranje lokalnih manifestacija i kulturnih događanja. Prijedlog Zakona trebalo bi dopuniti oko kriterija odabira projekata kao i zapošljavanja na potpomognutim područjima, zaključila je Dragana Jeckov. Zatražila je da se palalelno sa Zakonom radi na višegodišnjem programu održivog društvenog gospodarskog razvoja kako bi se za 2019. osigurala adekvatna sredstva za njegovo provođenje.
Svi smo mi Uljanik
Brodogradilišta moraju opstati jer imaju budućnost, rekao je u saborskoj raspravi u ime Kluba nacionalnih manjina, talijanski zastupnik Furio Radin. Po njegovima riječima, Uljanik je simbol moderne Pule i postoji otkad je Pula postala grad prije 150 godina sa svim usponima i padovima. Radnici Uljanika su u pravu; Uljanik, Treći Maj i grupa Uljanik moraju opstati. Uljanik je Pula, a Pula je Istra, koja je bila solidarna sa slabijim dijelovima Hrvatske 25 godina. Došlo je vrijeme da nakon 25 godina drugi dijelovi Hrvatske budu solidarni sa Istrom i sa Uljanikom.
- Danas se govori da bi porezni obveznici trebali izdržavati nešto što više ne vrijedi. Kao prvo to vrijedi, kao prvo to ima budućnost i to je daleko osjetljiviji problem nego što politička javnost, a možda i neki dijelovi Vlade u ovom trenutku misle. Postoji samo jedna solucija za taj problem - daleko intenzivnije i ozbiljnije traženje strateškog partnera nego što je to bilo do sada i daleko intenzivniji rad na restrukturiranju. Sve ostalo bilo bi pogubno i imalo bi nesagledive posljedice, ne samo ekonomske, za Pulu i za Istru - rekao je Radin.
