Na aktualnom prijepodnevu zastupničko pitanje o završetku obnove niskonaponske mreže u selima kojima nemaju struje predsjedniku Vlade postavio je Boris Milošević u ime Kluba SDSS-a.
- Prema podacima prikupljenim u svrhu obnove niskonaponske mreže radi se o osamdesetak sela koja nemaju struju, a u kojima žive povratnici. Njima su kuće obnovljene, dakle država je uložila u njihov povratak, ali oni još uvijek nemaju struju kao osnovnu elementarnu pretpostavku civiliziranog življenja. U više navrata upozoravali smo ovaj problem, ali od 2011. godine je potpuni zastoj u njegovom rješavanju. Ne radi se o velikim sredstvima ako uzmemo u obzir da je HEP Grupa lani ostvarila preko 2 milijarde neto dobiti, a u prvih pola ove godine imala dobit veću od milijardu i 300 milijuna kuna. I Vlada je donijela program koji se odnosi na nacionalne manjine, kojim se obavezala da u ovom mandatu taj posao završi. Kad ćemo onda, ako smatramo da novca imamo i da su formalne pretpostavke ispunjene, konačno operativno krenuti u rješavanje tog problema, da bi ljudi dobili ono što godinama čekaju - pitao je Milošević.
Andrej Plenković je naveo da su zbog ratnih stradanja u velikoj mjeri elektroenergetski sustavi bili ozbiljno oštećeni i da je ukupna šteta procijenjena na 2,6 milijardi kuna.
- Činjenica da HEP Operator distribucijskog sustava u svojim planovima i aktivnostima predviđa financijska sredstva koja bi trebala biti dostatna za sva naselja u kojima trenutno nema struje, upućuje na zaključak da ćemo kroz program posebnoga plana za nacionalne manjine koje smo zajednički dogovorili, a koji je Vlada usvojila, u toku ovog mandata riješiti pitanje koje našim sugrađanima u tim krajevima mora donijeti civilizacijski minimum, a to je sva nužna infrastruktura koja se odnosi i na struju, kao i problem vode u nekim drugim mjestima.Vlada je u punoj mjeri angažirana da zajedno s vama riješi ovo pitanje i da se u Hrvatskoj, kada je riječ o dostupnosti temeljne infrastrukture, svi građani osjećaju dobro – rekao je premijer.
Nepotrošen 21 milijun za stambeno zbrinjavanje
U Saboru se objedinjeno raspravljalo o prijedlozima izvještaja: o izvršenju državnog proračuna RH i primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine; izmjenama državnog proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. godinu; izmjenama financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. i projekcija planova za 2018. i 2019. godinu (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Centar za restrukturiranje i prodaju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), te o izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2017. Milorad Pupovac je pozitivnima ocijenio ukupne rezultate fiskalne politike za 2017. godinu.
- BDP-a je porastao za 2,7 posto u prvom polugodištu i vjerojatno će se taj trend nastaviti do kraja godine te dostići 3,2 posto. Posebno su važne i mjere prema Hrvatskim cestama, odnosno prema Županijskim upravama za ceste, jer će se izdvojiti 100 milijuna kuna sredstava za županijske ceste. Smatram da bi se to trebalo prije svega odnositi na četiri županije čiji prihodi su znatno ispod prosjeka ostalih županija: Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj - rekao je Pupovac i naveo da je planirano izvršenje proračuna kod pojedinih ministarstava podbacilo po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova u iznosu višem od dvije milijarde kuna.
- Značajan dio planiranih sredstava koja se tiču ostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina i nerazvijenih općina koja dobivaju za razvoj svoje komunalne i socijalne infrastrukture, u protekloj i u ovoj godini, nije utrošen do ovog rebalansa, iako je ostalo mjesec i pol dana do zaključenja riznice. Kako će onda Ministarstvo regionalnog razvoja potrošiti 70 milijuna kuna koje je ostalo upravo za te potrebe? Također, za Ured za ljudska prava i nacionalne manjine planirano je 4, 2 milijuna kuna povući sredstva iz Europskog socijalnog fonda, no ne znamo zašto ta sredstva nisu povučena. Zašto je i realizacija regionalnog programa stambenog zbrinjavanja stala na svega 64 posto? Koji je razlog da 21 milijun kuna nije utrošeno za ljude koji čekaju da budu stambenog zbrinuti? Koliko je samo objekata moguće izgraditi za te novce kad znamo da prosječna vrijednost izgradnje jedne kuće od temelja do krova prema standardima Ministarstva regionalnog razvoja, iznosi od 200 do 250 hiljada kuna? - pitao je Pupovac.
