SDSS-ov zastupnik Boris Milošević, u saborskoj raspravi o izvještajima o radu Državnog odvjetništva RH za 2015. i 2016. godinu, naglasio je da veliki pompozni postupci koje mediji i javnost prate nisu dovršeni, kao i da se rad DORH-a ne može odvojiti od rada sudova. DORH-u nedostaju potrebna sredstva za rad što im treba osigurati kako bi postao privlačna destinacija za vrhunske pravnike koji tek započinju profesionalnu karijeru. Podsjetio je da je DORH u 2016. zaprimio skoro 40.000 kaznenih prijava protiv poznatih i skoro 30.000 protiv nepoznatih počinitelja.
- Iz izvještaja je vidljivo da su za ratne zločine u 2016. optužene 84 osobe što je značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. To je svakako pohvalno, ako uzmemo u obzir protok vremena koji svakako ne ide u prilog radu DORH-a jer je sve teže pronaći dokazne materijale i svjedoke, a samim time onda počinitelje – rekao je Milošević koji smatra da svi moraju biti posvećeni tome da svi ratni zločini, ali svi zločini općenito budu kažnjeni bez obzira i bez razlike kada su počinjeni te od koga su počinjeni.
Što se tiče zločina iz mržnje, u 2016. je za takva kaznena djela optuženo ukupno 20 osoba, a nadležni sudovi donijeli su 9 presuda. To je ipak povećanje u odnosu na godinu ranije kad je optuženo sedam osoba. Pozitivno je ocijenio da DORH prati kaznena djela javnog poticanja na nasilje i mržnju koje je svrstano među kaznena djela protiv javnog reda, ali je zapravo povezano s kaznenim djelima, odnosno sa zločinom iz mržnje. U 2016. je samo osam osoba bilo optuženo ali i osuđeno.
Milošević je naglasio važnost građansko-pravnog odjela DORH-a i rekao da je nužno ulaganje u opremu i edukaciju kako bi se podigao na višu razinu, ali bi taj odjel trebalo izdvojiti iz Državnog odvjetništva da bude jedno zasebno tijelo ili da bude čak dio Ministarstva pravosuđa. Govoreći o izvještaju DORH-a Milošević je ukazao na dio izvještaja u kojem se upozorava na preblagu kaznenu politiku sudova.
Advokati su moćniji od pravosuđa
Državno odvjetništvo ne ispunjava ničije želje, rekao je saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac u raspravi o imenovanju glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, izrazivši žaljenje što rasprava o izvještaju i rasprava o imenovanju na dnevni red stižu znatno kasnije od završetka mandata. Klub SDSS-a podržao je kandidata Dražena Jelenića. Pupovac je ponovio zaključak Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih zajednica o permanentnom nedostatku sredstava rada za rad državnog odvjetništva.
– DORH je ponekad funkcionirao po modelu nevladinih organizacija i dobivao donacije od međunarodnih organizacija da bi pojačalo svoje kapacitete. A onda izražavamo nezadovoljstvo što nema više borbi protiv korupcije, što nema više borbi protiv organiziranog kriminala, što nema više borbe protiv nesavjesnog poslovanja, što nema više borbe u zaštiti temeljnih prva zaštićenih Ustavom. Nerijetko ih ne može ni biti zato što su ljudi potplaćeni i zato što nerijetko nemaju elementarnih pretpostavki za rad - rekao je Pupovac i naglasio da se u narednom proračunu obavezno povećaju sredstva za intelektualne usluge i za vježbenike u DORH-u, zato što odvjetničke kuće postaju financijski i kadrovski moćnije nego pravosudne institucije u RH, uključujući DORH.
– Naša je primarna zadaća da tražimo od Vlade povećanje izdvajanja za rad Državnog odvjetništva, posebno nekih njegovih dijelova kao što je građansko-pravni odjel, zato što je neophodno da neki ljudi odgovaraju I zbog toga što se dogodilo u Agrokoru - rekao je.
- Moramo osigurati da se mogu nositi sa onima koji brane one protiv kojih DORH pokreće postupke. Da budu koliko-toliko ravnopravni u tom postupku. A sada je država neravnopravna u odnosu na one koji imaju novac i moć - rekao je Pupovac. Kritizirao je uplitanje politike u predmetima suđenja za ratne zločine koji opterećuju odnose u hrvatskom društvu te odnose između Hrvatske i susjednih država. Klub SDSS-a očekuje da nema ni poticanja ni ometanja, ali mnogi predmeti služenja za ratne zločine čekaju. Kad je u pitanju Bljesak, nitko nije odgovarao ni za jedan zločin počinjen prema srpskim civilima, a kad je u pitanju Oluja, nitko nije odgovarao ni za masovne progone ni za ubojstva. Od 130 prisutnih zastupnika, 81 ih je podržalo Jelenića, među kojima i zastupnici SDSS-a. 42 su bila suzdržana, a sedam protiv.
