U Saboru se raspravljalo o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o lovstvu. Iako se na prvi pogled radi o malim izmjenama, SDSS-ov zastupnik Mile Horvat smatra da je njima otvorena ozbiljna rasprava o lovstvu kao o gospodarskoj grani.
- Lovstvo je privredna grana, ali i turistička, ono je i sport i to vrlo skup. Lani je na osnovu lovnog turizma u Hrvatsku došlo više od 7.000 turista odnosno lovaca, a lovci su vrlo izdašni kupci. No, lovstvo je za mene prije svega nauka, i odnosi se na individualno opredjeljenje. Činjenica je da se o lovstvu više problematizira i raspravlja na regionalnom nivou, na županijskim skupštinama, nego što se raspravlja u parlamentu. Također, nije dobro što su dosadašnja iskustva o lovstvu olako odbačena kao nešto loše zbog prošlog sistema i što krećemo od početka s novim teorijama. Time odbacujemo više od 30 godina mukotrpnog naučnog rada i ispitivanja, praćenja i razvoja jelenske divljači, kojim smo bili u samom vrhu lovnoga turizma po novčanoj efektivi i vrijednosti pojedinih lovnih trofeja. O toj naučnoj komponenti današnje lovstvo malo govori te se misli da je lov samo odstrjeljivanje i da se kao turizam ne isplati - rekao je Horvat.
Naveo je da je zakonskim promjenama u 2. članak ugrađena direktiva EU zbog alarmantne situacije ugroženosti pernate divljači, no problem je što je u idućem članku odgovornost za štetu od svih divljači svedena pod jednu kategoriju te se više ne prave razlike između stalno nastanjene divljači u lovištu i migratorne.
- Imamo dominalni sustav lovstva gdje je vlasnik divljači društvo koje pravo odstrjela divljači prenosi na korisnike koncesijom ili ugovorom o zakupu. Lovno gospodarska osnova je fond divljači, no ako u njemu nema divljači, koja je zadužena i kroz lovno gospodarsku osnovu, onda je nelogično da se snosi odgovornost za štetu zbog divljači koja je samo u prolazu i koja se ne može kontrolirati, a niti odstrijeliti da bi se nadoknadila šteta. Zbog toga definicija članka 3. nije dobra, jer navodi da je generalna odgovornost za štetu od divljači na lovozakupniku, a nisu jasno propisane pretpostavke odštetne odgovornosti za migratornu divljač - kazao je Horvat.
Godišnje divljač izazove štetu na vozilima u visini 20 milijuna kuna, a u praksi su sudski postupci dugotrajni i skupi.
- Praksa pokazuje da sve zavisi od procjene prvog policajca koji izađe na uviđaj i procjeni da li ste prekoračili brzinu, i ako jeste, tad se niste prilagodili uvjetima vožnje i krivi ste za nalet divljači. Ukoliko policajac ocijeni da niste vozili prebrzo, onda je za štetu od divljači odgovorno lovačko društvo, koje vam to ne može platiti, jer nema novca. I tako se sve vrti u začaranom krugu odšteta za odgovornost. Također, problem je i odgovornost za štetu od divljači na usjevima. Na primjer, kad krdo od 150 jelena prođe preko 100 ha posijanih kukuruzom, tu onda više nema berbe. I tko onda za to plaća štetu? Da li domicilno lovačko društvo, iako je to divljač koja je migrirala iz susjedne Mađarske? Smatram da je u takvim situacijama država odgovorna, jer prema Zakonu divljač je opće dobro i prirodno bogatstvo svih nas, pa tako i odgovornost - navodi Horvat.
Opravdanost izvlaštenja
Na saborskoj raspravi o prijedlogu izmjenama i dopuna Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, Mile Horvat, uime kluba SDSS-a, naveo je da je riječ o ozbiljnom pravnom instrumentu kojim se zahvaća u elementarna prava - pravo vlasništva.
- Dobro je što se ušlo u zahvat promjena ovog sustava da bi se spriječila mešetarenja i druge zle namjere, jer imamo primjere iz prakse. HEP, uz najbolju volju da sanira određenu trasu prema ljudima, prema povratnicima bez struje, to ne može učiniti. Na primjer, jedan vlasnik zemljišta ne dozvoljava da se na njegovom zemljištu postavi električni stup zato što bi to struju dovelo do susjeda Srbina povratnika. To je jedan od sadašnjih životnih problema koji su nas motivirali da imamo pozitivan odnos prema ovim zakonskim promjenama, ali naravno tu je i širi društveni interes, jedna promjenama će biti pojačan protok investicija kroz europske fondove, itd. - rekao je Horvat.
Naveo je i da je važno da se o samom zakonskom modelu prvo dobro raspravi kako bi se vidjeli svi aspekti zahvaćanja u privatno vlasništvo, jer i Evropska komisija je upozorila da ono mora biti takvo da stvara određenu ravnotežu između javnih interesa i privatnog vlasništva.
