Zbog pokušaja atentata na Sašu Lekovića, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, kojemu je nepoznati počinitelj prepilio vijke na kotaču privatnog automobila, nekoliko je saborskih klubova prošlog tjedna zatražilo hitno organiziranje tematske sjednice Odbora za medije. Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac tom je prilikom u Saboru kazao da ‘novinarstvo postaje jedna od najugroženijih profesija, te da je u njoj sve manje ugovora na neodređeno, a sve više autorskih ugovora i pretpostavki za sigurnost i autonomiju nezavisnog rada‘.
Pupovac je na saborskoj raspravi komentirao Izvještaj predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića o sastanku Europskog vijeća održanom krajem oktobra: ‘Pozdravljam odluku premijera da svoj mandat započne time da svega nekoliko dana od održavanja Europskog vijeća izvijesti o raspravi, zaključcima i smjerovima politika koje su bile teme razgovora. To je najbolji način da se vrati povjerenje u odnos između naše politike i politike EU.’
- Kad je posrijedi migracijska problematika, od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća do danas broj izbjeglica u svijetu je porastao sa osam na 42 milijuna. Od toga, samo u posljednjih nekoliko godina na one iz Sirije otpada 6 milijuna što izbjeglica izvan zemlje, što raseljenih unutar nje. To su dramatične brojke koje pokazuju iznimnu nestabilnost današnjeg svijeta koja traje pola stoljeća, te je od ogromne važnosti jačanje europske politike u pogledu rješavanja konflikata zbog kojih dolazi do ovako dramatičnog povećanja broja izbjeglica – ustanovio je Pupovac. Zato Odluku o osnivanju Europske granične i obalne straže smatra iznimno značajnom za nošenje sa posljedicama izbjegličke krize, borbu protiv krijumčarenja ljudima i ukupnim pitanjima sigurnosti prostora.
Olaka obećanja za ovršenike
U Saboru je na dnevni red došao Mostov prijedlog izmjena i dopuna Ovršnog zakona, koji SDSS-ov zastupnik Mile Horvat smatra vrlo bitnim segmentom modernog pravnog sustava, zbog vrlo složene uloge balansiranja potrebe za brzom i efikasnom naplatom potraživanja nečijeg vlasništva i potrebe da se sačuva socijalna komponenta, te zaštiti vjerovnik.
- Riječ je o zahtjevnom, gotovo nemogućem poslu po pitanju socijalne osjetljivosti, jer u Hrvatskoj ima oko 300 hiljada blokiranih građana. Zbog toga je za ovakve izmjene zakona potrebna šira rasprava. U ovrsi postoje dva interesa, interes ovrhovoditelja da se što prije naplati i interes ovršenika da se što kasnije naplati odnosno da se raznim pravnim sredstvima taj postupak oduži kako bi ovršenik stigao stvoriti povoljniju vlastitu situaciju i uspio namiri dug. Prosječno, postupci u ovrsi traju više od tri godine, što nije mali period – naveo je Mile Horvat.
U zadnjih pet godina pokrenuto je 127 hiljada ovrha nad nekretninama u Hrvatskoj, od kojih je 5,5 hiljada dužnika ostalo bez stana dok su ostale riješene nagodbama, zastarama ili postupci još traju.
- Dobra je zamisao da se u novi prijedlog Zakona uvrsti mogućnost da se odgoda ovrhe na godinu dana prizna i socijalnim slučajevima koji nemaju redovnih prihoda. Dobra je ideja da se osobama koje su završile postupak ovrhe i koje su mirno predale nekretninu, dopusti da uđu u kategoriju socijalnog slučaja, te im se preko centara za socijalnu skrb prioritetno dodijeli na korištenje nekretnina u vlasništvu države ili im se 18 mjeseci plaća zakupnina nekog prostora – mišljenja je Horvat. No, u isto vrijeme je izrazio skepsu zbog davanja državnih stanova ugroženima.
- Kako će država riješiti i više od 3.000 zahtjeva za obnovu, kako će se riješiti 300 slučajeva onih koji već 15 godina čekaju na stambeno zbrinjavanje, kao i 2.006 slučajeva bivših nositelja stanarskog prava? Kako će to sve država riješiti ove godine? A pritom mi ovim zakonom predlažemo da se na raspolaganje daju državni stanovi i nekretnine. Zato mislim da je to olako dato obećanje i da se na taj način neće moći provesti - zaključuje Mile Horvat.
Ujedno je iznio podatke Porezne uprave koji pokazuju da oko 260 tisuća ljudi ima mjesečna primanja, plaću ili mirovinu tek do iznosa od 1.000 kuna, dok milijun ljudi prima egzistencijalni minimum do 2.500 kuna. Do 5.500 kuna, što se smatra prosječnom plaćom u Hrvatskoj, prima svega 104 hiljade ljudi, dok plaću od 16.000 kn prima 10 hiljada ljudi. Onu koja se nalazi u rangu od 50 do 100 hiljada kuna prima 550 osoba, a plaću višu od 100 hiljada prima 160 osoba u Hrvatskoj.
