Vlada u programu ističe da će se brinuti da se državna imovina aktivira i da se s njom bolje upravlja. To je ono što se želi postići ovim zakonom - rekao je zastupnik SDSS-a Boris Milošević u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o upravljanju državnom imovinom, ističući međutim da postoji realna opasnost da rješenja iz ovog zakona ne budu provediva.

- Jedna od važnih stvari koje se u ovom zakonu spominju u jednom jedinom članku je to da nekretnine koje su sada u vlasništvu države, a koje koriste škole, domovi zdravlja i druge ustanove koje je osnovala jedinica lokalne samouprave, pa i ono što jedinice lokalne samouprave ne koriste, zakonski prelaze u njihovo vlasništvo. Sve što jedinice lokalne samouprave moraju napraviti da bi postale vlasnici je podnijeti zahtjev nadležnom ministarstvu do kraja 2019. godine. Ovo je stvarno odlična stvar jer sam nekoliko puta bio u Ministarstvu, lobirao, molio i tražio da se riješi pitanje vatrogasnog doma koje je krucijalno bitno za jednu općinu. No država ni ne zna da taj vatrogasni dom postoji, ali uvijek nedostaje neki papir tj. zahtjev. S ovim bi se to bitno olakšalo - rekao je Milošević.

No znajući stanje na terenu i u zemljišnim knjigama, pa i kapacitete samog Ministarstva, izrazio je sumnju da će se ovakva pitanja rješavati duže vrijeme.

- Kad se Zakon izglasa, mora se povesti računa da bude što operativniji. Osim ovoga, Zakonom se rješava problem hiljada naših građana koji su svoje kuće izgradili na zemljištu koje je nekad bilo društveno pa je postalo državno ili su to zemljište, odnosno kuće kupili od općina ali se ne mogu upisati kao vlasnici - rekao je, ističući da predloženi zakon to rješava jednim potezom. Jer ako pojedinci nisu vlasnici, ne mogu aplicirati za sredstva EU.

Pohvalio je potez države koja se u zakonu odriče potraživanja sredstava od jedinica lokalne samouprave te naglasio potrebu postojanja urednog, transparentnog i funkcionalnog registra, pri čemu je svejedno tko ga vodi - ministarstvo ili neko drugo tijelo jer ministarstva često ne znaju što imaju i čime raspolažu druga ministarstva.

- Osim toga, može li država raspolagati s nečim što nije njeno? Znam za konkretne primjere nekih jedinica lokalne samouprave koji su prije desetak godina raspolagali i davali u zakup privatnu imovinu građana. Mislim da bi bolje i opravdanije bilo da se onom tko polaže pravo na tu imovinu i pretendira da bude titular vlasništva, prvom ponudi pravo zakupa - ocijenio je Boris Milošević.

Internetsko nasilje nad djecom

U raspravi o izvještaju o radu pravobraniteljice za djecu za 2016. i 2017. godinu, u ime Kluba zastupnika SDSS-a Dragana Jeckov naglasila je da su ‘dječja prava ljudska prava, a ne nekakva manja prava’. U 2017. godini otvorena su 2.502 nova predmeta od kojih je 1.573 prijava povreda pojedinačnih prava djece i 929 inicijativa ureda. Uredu pravobraniteljice za djecu su se lani obraćali roditelji, u većem broju slučajeva majke, a tek u 43 slučaja nadležne institucije.

Škole nemaju dovoljno efikasne načine za sprečavanje i suzbijanje vršnjačkog nasilja u vidu vrijeđanja, omalovažavanja, isključivanja, nerijetko povezanih sa sigurnošću djece.

- Sve češće susrećemo sa posebno opasnom vrstom nasilja, elektroničkim. Nasilje putem interneta i mobilnih telefona poprima zabrinjavajuće razmjere, a policijski podaci pokazuju da je najmanje 25 posto djece i adolescenata u Hrvatskoj bilo žrtvom takvog nasilja – rekla je Dragana Jeckov.

Svako peto dijete je primalo uvredljive poruke ili komentare putem FB-a. Čak 16 posto djece priznalo je da im je netko provalio u profil i u njihovo ime objavljivalo neugodne stvari o njima, a 15 posto je barem jedanput putem FB-a primilo prijetnju. Podsjetila je na slučaj učiteljice koja je zbog uznemiravanja učenika koji nastavu pohađaju na manjinskom jeziku, iznošenja političkih stavova i diskriminatornog obraćanja, proglašena krivom zbog prekršaja uznemiravanja.

- Dok osuđujuća presuda Prekršajnog suda ne postane pravomoćna, učiteljica ostaje u nastavi, rekla je.