Trenutni model upravljanja državnom imovinom s jedne strane obeshrabruje pravedno tržišno natjecanje i razvojne investicije, a s druge potiče korupciju, zaključeno je na Gongovoj konferenciji, održanoj u srijedu u Novinarskom domu, na kojoj je pravnica i zviždačica Maja Đerek predstavila analizu "Ne)upravljanje državnim nekretninama - netransparentnost, potencijal i preporuke", a predstavnici udruga poslodavaca i obrtnika iz svoje su perspektive izložili problem korištenja državnih nekretnina kao kapitala vladajućih.

"Nakon svih afera o netransparentnom upravljanju državnom imovinom i pogodovanjima koje su proteklih mjeseci punili medijske stupce, bitno je utvrditi i javno objasniti uzroke koji su do toga doveli", izjavila je Maja Đerek iz Udruge za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača Razvoj.

Đerek ističe da su nepostojanje registra državne imovine, izostanak propisanih, jasnih kriterija za upravljanje državnom imovinom, način na koji se imenuju članovi uprava, ravnatelji i nadzorni odbori nadležnih institucija za upravljanje državnom imovinom te nepostojanje političke volje da se način upravljanja promijeni, garancija da će se slučajevi pogodovanja događati i dalje.

"Kako trenutni model upravljanja državnom imovinom obeshrabruje pravedno tržišno natjecanje i razvojne investicije, a potiče korupciju, poslovna zajednica, posredničke organizacije i udruge o problemima upravljanja državnom imovinom s kojom se susreću njezini članovi trebaju progovarati javno", zaključila je Đerek.

Zakon o središnjem registru državne imovine donesen je 2018. godine i trebao je osigurati popis cjelokupne državne imovine, imovine jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba u njihovom vlasništvu. Nažalost, do danas nije uspostavljen središnji registar državne imovine, nego je ostao tek u testnoj  fazi pa država ni jedinice lokalne samouprave, ne znaju s čime uopće trebaju upravljati niti tko koristi njihovu imovinu.

Kada se, primjerice, gleda učinkovitost Državnih nekretnina d.o.o. kod raspolaganja putem davanja stanova u najam, primijećuje se da Državne nekretnine d.o.o., prema podacima sa službene web stranice, raspolažu sa 550 praznih stanova na području cijele Hrvatske, ali natječaj za najam stanova nije raspisan već više od 6 godina. Dakle, Državne nekretnine d.o.o. ne obavljaju djelatnost za koju su osnovane, a to je davanje komercijalnih nekretnina, u ovom slučaju stanova, u najam.

Sanja Pavić iz Gonga istaknula je važnost istupa Maje Đerek kada je razotkrila pogodovanje u dodjeli državnih nekretnina i nebrigu države prema svojoj imovini, zbog čega brojni poduzetnici, obrtnici i udruge ne uspijevaju doći do državnih prostora, nego su prisiljeni plaćati skupi najam. Naglasila je da je za društvenu promjenu nužna suradnja šireg kruga društvenih aktera, svih onih koji su svjesni koliko korupcija izjeda društvo i koji su se spremni angažirati da se stvari promijene. Iz tog razloga, na konferenciju su pozvani predstavnici poduzetnika i obrtnika kako bi se otvorila perspektiva šire suradnje civilnog društva i poslovne zajednice na zagovaranju važnih reformi u javnom sektoru, na korist svih građana i građanki.

Kada bi upravljanje državnom imovinom počelo donositi veći financijski učinak na proračun nego do sada, navedena sredstva bi se mogla preusmjeriti u socijalne programe, gradnju socijalnih stanova, poticanje poduzetništva i privatnog sektora, održavanje bolnica i objekata socijalne skrbi, poticanje zapošljavanja, a što bi u konačnici sve dovelo i do gospodarskog rasta, istaknuto je u preporukama.

“Bolja iskorištenost državne imovine znači manje poreze, no ti resursi moraju poticati poduzetništvo i stvaranje novih vrijednosti, odnosno više rada. Korištenje i koncesije tih resursa moraju biti maksimalno transparentne i za tu transparentnost je nužna digitalizacija. Pravila dodjele moraju biti jasna, a odluke predvidive, kako bi se jamčila sigurnost investicije i djelovanja poduzetnika, odnosno pravednost”, kazao je Bruno Samardžić iz udruge Glas poduzetnika.

Damir Marković, potpredsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba, izložio je problem tradicionalnih obrtnika od kada su potpali pod sustav državnih nekretnina. Njegov obrt je bio generacijama u doživotnom najmu koji im je prestao pa nakon 103 godina postoji mogućnost da će morati izaći iz prostora u koji se u cijelom tom razdoblju mnogo ulagalo jer će po najnovijim informacijama ići na licitaciju. Marković poziva na izmjene zakona koje će prepoznati važnost tradicijskih obrta i održati Zagreb tradicijskim obrtničkim gradom na čijim je temeljima i nastao.

Ponašanje vladajućih pokazuje da nećemo tako brzo dočekati promjene u upravljanju državom imovinom, što najbolje pokazuje odnos države prema prijaviteljima nepravilnosti upravo u segmentu upravljanja državnom imovinom, zaključuju u Gongu.