Predali ste u ime Hrvatskog novinarskog društva pismo sa zahtjevima ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, o čemu se radi?

Pozivamo političare, predstavnike naše Vlade i vlada drugih zemalja EU-a da ispune obećanja da će osigurati zakonski okvir za zaštitu novinara i novinarki. Naš osnovni je zahtjev da se tijekom EU trijaloga podrži izvorni prijedlog Europske komisije te uvedu konkretne i ambiciozne mjere kako bi se novinarima i borcima za ljudska prava omogućilo da ispune svoju ključnu nadzornu ulogu u pitanjima javnog interesa.

Kada je ubijena Dahne Caruana Galizia i kada je otkriveno da je osim organiziranih napada, koji su završili njezinim ubojstvom, imala i preko 40 SLAPP tužbi od raznih malteških moćnika, mnogi europski političari obećavali su da će se boriti za bolju zaštitu novinara i novinarki. Potpredsjednica EK Vera Jurova predložila je Direktivu protiv SLAPP-a i preporuke, koje nazivaju i Daphnein zakon. Pozdravili smo te prijedloge, ali i tražili da se ojača obaveza zemalja članica da prihvate preporuke, jer se Direktiva odnosi samo na prekogranične slučajeve. No u procesu prihvaćanja pred EU institucijama prijedlog ne samo da nije ojačao, već je krenulo slabljenje direktive.

Godinama ponavljamo da je dekriminalizacija svih kaznenih djela protiv časti i ugleda obaveza i da bez toga nema prave borbe protiv SLAPP tužbi. Građansko pravo omogućuje svima koji se smatraju oštećenima da tim putem brane svoja prava, a dekriminalizacija je minimum kojim bi se novinare i ostale mete SLAPP-a zaštitilo od obijesnog parničenja. Nažalost, Vlada se priklonila općem pristupu Vijeća EU-a koji znatno razvodnjava prijedlog Europske komisije i ne nudi učinkovit okvir za zaustavljanje ovakvih tužbi.

Kakvo je trenutno stanje sa strateškim tužbama protiv slobode govora?

Prema rezultatima posljednjeg HND-ovog istraživanja o tužbama za povredu ugleda i časti protiv novinara i medija, u Hrvatskoj je aktivno 945 tužbi protiv medija i novinara, a najduži sudski spor traje već 33 godine. Kada je riječ o kaznenim postupcima, devet medija je prijavilo ukupno 35 takvih postupaka. Tužitelji su najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci.

Ministarstvo kulture i medija ipak je osnovalo skupinu koja se bavi SLAPP-om?

Činjenica jest da je ministarstvo pokrenulo neke akcije. Formirali su radnu grupu koja se redovito sastaje, u koju su osim predstavnika stručnjaka uključeni suci i predstavnici naših organizacija. Počelo se raditi na edukaciji, ali smatramo da se Ministarstvo pravosuđa mora aktivnije uključiti u rješavanje ovog problema.

Na jedno od pisama Ministarstvu pravosuđa primili smo odgovor da su aktivno podržali ciljeve koje je usvojio Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i da smatraju da je opći pristup usvojen na Vijeću ministara pravosuđa i unutarnjih poslova 9. lipnja 2023. prihvatljiv kao rezultat pregovora 27 država članica u Vijeću. No kao glavnu najavu nekih konkretnih promjena najavljuju donošenje Zakona o medijima, u čije će odredbe biti uključeno prijevremeno odbacivanje SLAPP tužbi, a o dekriminalizaciji klevete ni slova.

Koliko su ovakve tužbe udar na slobodu govora i novinarsku profesiju?

Sa svim groznim prijetnjama i kampanjama mržnje teško se nositi, ali pravi pritisak na slobodu pisanja zapravo su tužbe. Svaki tekst novinari gledaju u svjetlu mogućnosti podizanja tužbe protiv njih i medija, dugotrajna suđenja iscrpljuju novinare/ke i redakcije financijski.

No to je i trošenje vremena u čekaonicama sudova diljem Hrvatske. Nedavno me nazvala kolegica, bila je ljuta i ogorčena jer je provela nekoliko sati čekajući suđenje u nekom SLAPP procesu u malom hodniku na klupi s četiri zatvorenika okovana lisicama. Većina nas je ovaj posao počela raditi zato što vjerujemo da možemo upozoriti na nepravdu, korupciju, ispraviti nepravilnosti, a danas se suočavamo s obijesnim tužbama kojima je cilj zaustaviti naš rad, ugušiti slobodu novinarstva i govora.