Unija za građanske slobode za Europu u godišnjem je izvještaju analizirala medijske slobode i pluralizam, sigurnost i zaštitu novinara te slobodu govora i informiranja u devetnaest država EU-a. U mnogim su članicama medijske slobode "opasno blizu prijelomne točke", dok se u nekima "moraju gotovo potpuno reanimirati", glavni je zaključak nevladine organizacije sa sjedištem u Berlinu poznate i kao Liberties.
Nastavljeni su dosadašnji negativni trendovi poput velike koncentracije medijskog vlasništva, ugrožavanja nezavisnosti i financiranja javnih medija, prijetnji i nasilja prema novinarima. Koncentracija vlasništva naročito je izražena u Francuskoj, Hrvatskoj – u kojoj tvrtka Media Solutions bliska HDZ-u posjeduje četiri regionalna lista – Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji, što umanjuje medijsku raznolikost i povećava rizik pristranog izvještavanja.
Diljem EU-a ukorijenjena je i netransparentnost vlasničkih odnosa. Što se javnih servisa tiče, kao negativan primjer kontrole vlasti ističe se Mađarska, a zbog nedavnih političkih promjena u Poljskoj je stanje trenutno nejasno, dok zabrinjava situacija u Hrvatskoj i Italiji. U nizu zemalja novinari su bili izloženi fizičkim napadima, a u Mađarskoj i Slovačkoj prijetnje su upućivali i političari.
Veliki problem je zloupotreba sudstva kao sredstva ušutkivanja podnošenjem takozvanih SLAPP-tužbi (SLAPP je engleska kratica od "Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja"), čime se ograničava propitivanje tema od javnog interesa. Istaknuta je situacija u Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Švedskoj i Nizozemskoj. Sveukupno, opadanje medijskih sloboda diljem EU-a posljedica je "namjernog urušavanja ili zanemarivanja od strane nacionalnih vlada", istakla je za britanski Guardian Eva Simon iz Libertiesa, dodajući kako postoji jasna korelacija navedenog trenda s urušavanjem vladavine prava, što su "pravila igre autoritarnih režima".
Neslavno stanje medija ogleda se i u kontinuiranom padu povjerenja javnosti. Na razini EU-a javnim radiotelevizijskim servisima vjeruje 48, a privatnim 29 posto građana. Štampi vjeruje njih 38 posto. U Francuskoj medijima općenito vjeruje 37, a u Grčkoj mizernih 19 posto građana. Prilično mračan pregled europske medijske scene ipak donosi nekoliko pozitivnih pomaka u pojedinim državama.
Iako mnogo ovisi o nacionalnim vladama, Liberties je Europskoj komisiji uputio snažnu preporuku da pažljivo nadzire implementaciju nedavno dogovorenog Europskog akta o slobodi medija kojim je "stvorena legalna osnova za poboljšanje slobode medija", navodi se u izvještaju.
