Trinaest kila lakši Elon Musk, Kim Kardashian na putu da postane heroin chic, i skoro tristo milijuna puta pregledan hashtag na TikToku. Voditelj dodjele Oscara Jimmy Kimmel koji se publici obraća riječima: "Svi izgledaju tako sjajno. Kada pogledam po prostoriji, ne mogu, a da se ne zapitam – je li Ozempic pravi izbor za mene".
Započnimo tako priču o trenutno najpoznatijem lijeku za mršavljenje na svijetu, Ozempicu. Nema ni u nas većeg medija, a da se tog lijeka kao teme nije uhvatio posljednjih dana, jer u ljekarnama diljem zemlje za njime vlada pomama, a zbog pomame nestašica. Iz Zagreba se po lijek odlazi u Sloveniju, iz splitskih ljekarni svjedoče da građani zbog njega prelaze preko granice u Bosnu i Hercegovinu, a u Dubrovniku navode kako im se prodaja Ozempica udvostručila u odnosu na lanjsku godinu. Problem je nastao i zato što je Ozempic lijek predviđen isključivo za dijabetičare, a zbog korištenja u svrhe mršavljenja do njega sada ne mogu doći pacijenti kojima je dio osnovne terapije. "U Hrvatskoj ga je veliki broj pacijenata koristio u svrhu snižavanja tjelesne težine. Problem je da zbog prevelike potrošnje na privatne recepte za mršavljenje, oni kojima je to osnovna terapija, sad nemaju lijek. Nestašica vlada od 9. siječnja i najava je da će doći sredinom ožujka, ali ne možemo znati hoće li biti dovoljno", kazala je medijima Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK).
U slučaju s Ozempicom veći je problem što su ga liječnici pod pritiskom informacija farmaceutske industrije pristali propisivati kao lifestyle lijek. Ista djelatna tvar se zbog pretilosti koristi u SAD-u, ali se naglašava kako nije riječ o magičnom pripravku, kaže Ana Vračar iz BRID-a
Uz privatni recept, mjesečna doza lijeka košta 85 eura, a kako se ljeto bliži, interes dodatno raste. Soldo je naglasila i da se, prema iskustvu HLJK-a, kod propisivanja Ozempica ponajviše radi o privatnim liječnicima koji imaju privatne klinike, a nestašici pridonosi činjenica da ne postoji sustav praćenja propisivanja lijekova u privatnim klinikama.
- Općenito govoreći, kod propisivanja lijekova privatnih liječnika imamo isti problem kao i u drugim segmentima privatne medicine, a to je da funkcionira primarno radi profita. Iako ne možemo reći da će apsolutno svaki privatnik obaviti desetke nepotrebnih pretraga kako bi osigurao veću zaradu, ili propisao lijek kojeg pacijent želi iako za njega nema potrebe, mnogi će upravo to napraviti - komentira za Novosti Ana Vračar, članica Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) i People's Health Movementa.
Vračar podsjeća i da privatne, tzv. bijele recepte, izdaju i liječnici u javnom sektoru, odnosno primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali kod preuzimanja lijeka pacijent mora platiti punu cijenu lijeka, za razliku od lijekova koje se podiže preko recepata HZZO-a. Takvi recepti se izdaju kada lijek nije na listama lijekova koje pokriva HZZO ili kada se propisuje za primjenu koja odudara od onoga što predviđa HZZO.
- U trenutnom slučaju s Ozempicom je, nagađam, veći problem taj što su ga liječnici, pod pritiskom informacija koje plasira farmaceutska industrija, raznih oblika marketinga i inzistiranja pacijenata, pristali propisivati kao oblik lifestyle lijeka - objašnjava naša sugovornica.
Osim što je problem da lijeka sada nema za pacijente kojima je namijenjen, problem je i što Ozempic generalno nije za široku primjenu zbog ozbiljnih nuspojava. Među ostalim, uzimanje lijeka može dovesti do upala gušterače i problema sa žuči koji se hitno kirurški rješavaju. Nuspojave osjećaju i pacijenti s dijabetesom pa je preporuka da svi koji ga koriste odlaze na redovite kontrolne preglede.
- Isti lijek, odnosno djelatna tvar, predviđen je za korištenje u terapiji za pretilost izvan EU-a, u SAD-u i nešto recentnije u Velikoj Britaniji. Ali i tamo se naglašava kako nije riječ o magičnom pripravku koji samostalno rješava sve probleme, već da u kombinaciji s fizičkom aktivnošću i zdravom prehranom može pomoći kod gubitka prekomjerne tjelesne mase u određenoj skupini stanovništva. Tako da bi prije svega trebalo stati na loptu i pojasniti što taj lijek može, a što ne može - govori Vračar.
Ozempic djeluje tako da tjera gušteraču da luči više inzulina i smanjuje količinu glukagona koju proizvodi jetra, što potiskuje apetit i usporava pokretljivost želuca, tako da se ljudi mogu dulje osjećati sitima. To se, primjerice, opisuje i u člancima koje je posljednjih pola godine objavljivao časopis Vogue, a u kojem se odnedavno već reklamiraju i tretmani za one koji nakon naglog mršavljenja pate od ispijenog "Ozempic lica" koje treba doštukati. Razni liječnici i klinike tako nude tretmane zatezanja kože, koji "mogu pomoći u povećanju razine kolagena i elastina kako bi se koža skupila oko novog oblika lica", ili pak filere "koji strateški vraćaju volumen i čine kožu lica proporcionalnom".
Globalna farmaceutska proizvodnja uvelike ovisi o Kini i Indiji. S dvadeset posto udjela u ukupnom svjetskom farmaceutskom izvozu, Indija je treći najveći proizvođač lijekova na svijetu i najveći dobavljač generičkih lijekova na globalnoj razini
Već se dakle zarađuje i na posljedicama masovnog korištenja Ozempica. Ljudska tijela se neumitno tretira kao tržišne trendove, a o ovom specifičnom kontekstu valja reći i da najmanje devet posto svjetske populacije već pati od nekog oblika poremećaja prehrane. Vračar zato naglašava da se razgovori o zdravlju ne smiju zadržati na narativu o lijekovima i medicinskim tretmanima.
- Trebalo bi donositi i mjere koje bi svima omogućile da koriste svježe namirnice, imaju dovoljno slobodnog vremena za kretanje, infrastrukturu za vježbanje, i sve drugo o čemu treba voditi računa ako zaista želimo promicati tzv. zdravi život – zaključuje Ana Vračar.
Dugo nam je već vizija i praksa vođenja zdravog života svedena na mešetarske i merkantilne taktike korporacija u kombinaciji s uzurpiranim i uništenim javnim zdravstvom, pa ne čudi ni recentno otkriće o poslovanju danske farmaceutske tvrtke Novo Nordisk, koja među ostalim proizvodi i Ozempic. Istraživanje Observera pokazalo je da je, kao dio svoje marketinške strategije, Novo Nordisk platio 21,7 milijuna funti zdravstvenim organizacijama i stručnjacima koji su u nekim slučajevima hvalili njihove lijekove a da nisu uvijek jasno naveli svoje poveznice s tvrtkom. Saznalo se, primjerice, da je stručnjak koji je hvalio lijek kao gamechanger, Nick Finer, bivši počasni profesor na Sveučilištu u Londonu, do prošlog ljeta bio viši klinički znanstvenik u Novo Nordisku i posjeduje dionice tvrtke. U promociji lijekova za mršavljenje sudjelovao je i Jason Halford, predsjednik organizacije za pretilost kojoj je Novo Nordisk platio više od 3,6 milijuna funti.
Britansko farmaceutsko nadzorno tijelo trenutno istražuje Novo Nordisk nakon što je utvrđeno da je tvrtka sedam puta prekršila kodeks industrije prikrivenom promotivnom kampanjom lijeka za mršavljenje putem online webinara za zdravstvene radnike i radnice.
- Novo Nordisk trenutno se suočava s ozbiljnim kritikama u Velikoj Britaniji. Proizvođač je davao velike donacije udrugama na ovom polju, stručnjaci koji su zagovarali registraciju primjene lijeka za gubitak težine pokazali su se kao povezani s tvrtkom na različite načine. Reklo bi se da se radi o istom pristupu koji je farmaceutska industrija više puta uspješno iskoristila kada bi prepoznala da na određenoj skupini pacijenata može zaraditi više nego na drugoj. A onda je nažalost i rezultat isti kao u prethodnim takvim slučajevima, jer oni pacijenti kojima lijek zaista treba u terapiji ostaju bez pristupa istom - objašnjava Vračar.
Oko nestašice Ozempica još nam malo valja skrenuti pažnju i na koncentraciju globalne proizvodnje lijekova. U SAD-u je Ozempic nedavno završio na listi lijekova koji manjkanju diljem zemlje, a Novo Nordisk tom je prigodom objavio priopćenje. U priopćenju objašnjavaju da doživljavaju "povremene poremećaje u opskrbi različitim dozama Ozempica zbog nevjerojatne potražnje u kombinaciji s ukupnim globalnim ograničenjima opskrbe".
Ana Vračar (Foto: Privatna arhiva)
Globalna farmaceutska proizvodnja uvelike ovisi o Kini i Indiji, o malobrojnim tvornicama u kojima se proizvode lijekovi za čitav svijet. S dvadeset posto udjela u ukupnom svjetskom farmaceutskom izvozu, Indija je treći najveći proizvođač lijekova na svijetu i najveći dobavljač generičkih lijekova na globalnoj razini. Troškovi proizvodnje u Indiji 60 posto su niži nego u SAD-u i 50 posto niži nego u Europi, pa su tijekom desetljeća zapadne farmaceutske tvrtke svoje aktivnosti pakiranja i proizvodnje lijekova sve više usmjeravale prema toj zemlji. Međutim, iako je globalno veliki dobavljač lijekova, Indija uvelike ovisi o sastojcima iz Kine. Ako aktivne sastojke ne može uvoziti iz Kine, primjerice u slučaju blokade, trgovinskog rata ili nestašice, problemi se brzo gomilaju i intenziviraju diljem svijeta.
Osim Ozempica, u Hrvatskoj je već godinu dana stalni problem s dobavom antibiotika Klavocina, i to zato što je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda. Nestašice lijekova potiču u zadnje vrijeme i Europsku komisiju na najave mjera kojima bi se proizvodnja vratila na europsko tlo i tako osigurala manja ovisnost o trećim zemljama. Neke zemlje paralelno koče i izvoz lijekova kako bi zaštitile domaće zalihe. Govori se i o potrebi uspostave središnjeg sustava kojim bi se na razini EU-a pratilo zalihe osnovnih generičkih lijekova u svakoj zemlji, kao što je već slučaj s patentiranim lijekovima. Odbor pod vodstvom europskog regulatora za lijekove, Europske agencije za lijekove (EMA), preporučio je nedavno labavljenje pravila kako bi se ljekarnama omogućilo pojedinačno izdavanje tableta ili doza lijekova, između ostalih mjera.
U studenom je grčko regulatorno tijelo za lijekove proširilo popis lijekova čija je preprodaja drugim zemljama zabranjena. Rumunjska je privremeno zaustavila izvoz određenih antibiotika i lijekova protiv bolova za djecu. Početkom ove godine Belgija je objavila dekret kojim se dopušta zaustavljanje izvoza u slučaju krize. Nizozemska je nedavno uvela zakon koji od prodavača zahtijeva da šest tjedana čuvaju zalihe kako bi premostili nestašice, a u Švedskoj vlada predlaže slična pravila. U Njemačkoj je predsjednik njemačkog liječničkog zbora otišao tako daleko da je pozvao na stvaranje neformalnih "buvljaka" za lijekove, gdje bi ljudi mogli razmjenjivati svoje neiskorištene lijekove s pacijentima kojima su potrebni.
Ovakvim potezima u prilog govori i istraživanje Europskog udruženja ljekarnika koje je pokazalo da su nestašice lijekova u Europi puno veće nego prethodnih godina. U istraživanju koje je uključilo 29 europskih zemalja, gotovo četvrtina zemalja prijavila je nedostatak više od 600 lijekova, a petina nedostatak 200 do 300 lijekova. Tri četvrtine zemalja prijavilo je da su nestašice bile veće ove zime nego prije godinu dana. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a ponajviše se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.
Kad su nestašice lijekova i poremećaji opskrbe u pitanju, lako ćemo film odvrtjeti i na pandemijsku 2021. godinu kada su u našem sokaku veledrogerije ograničile isporuku lijekova bolnicama. Pitali smo se tada zašto imamo samo privatne veledrogerije, a ne državnu, zašto lijekove u Hrvatskoj ne proizvodimo, i zašto nam se sustav zdravstvene zaštite promatra i provodi primarno kao izvor rizika za javne financije, a ne kao nužno javno dobro. S Ozempicom je još jednom pod reflektorima mučno zabljesnulo privatno-privatni recept, privatna liječnička praksa, privatna ljekarna. Ako nam je ičega stalna nestašica u zdravstvu, nestašica je javnoga.
