Nadolazeći Popis stanovništva nije samo najsloženije statističko istraživanje, nego se na osnovu ostvarenih rezultata u narednih deset godina ekonomski opravdavaju određeni investicijski i komunalni projekti koji utječu na kvalitetu života lokalne zajednice. Također se reguliraju i prava pripadnika nacionalnih manjina zagarantirana pozitivnim zakonskim propisima na čelu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Pravo na predstavnike u Hrvatskom saboru, u izvršnoj vlasti i predstavničkim tijelima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, upotrebu službenog jezika i pisma u narednom desetljeću, pripadnici nacionalnih manjina konzumiraju ovisno o rezultatima popisa stanovništva tokom kojeg bi se trebali slobodno izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti.
Podsjećanja radi, po zadnjem popisu stanovništva prije ratnih sukoba, onom iz 1991. godine, u Hrvatskoj je popisano 580.000 Srba. Prvi poslijeratni popis 2001. pokazao je brojku od 201.600 pripadnika srpske zajednice, po vjerskoj pripadnosti Srpskoj pravoslavnoj crkvi izjasnilo se 40.433 građana, dok se 44.629 građana izjasnilo da im je srpski materinski jezik. Iako su godine intenzivnijeg povratka tek slijedile, u Popisu stanovništva iz 2011. godine se 186.633 građana izjasnilo kao pripadnici srpske nacionalnosti (4,36%), po vjerskoj pripadnosti pravoslavnoj crkvi izjasnilo se 190.143 građana, dok ih je 52.879 izjavilo da im je srpski jezik materinski.
Pad udjela u ukupnom broju stanovnika povlači za sobom i pad prava Srba, propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Kako je kada se izgube teško stečena prava, na svojoj su koži najviše iskusili u Zadarskoj županiji, kada su nakon popisa stanovništva 2011. ostali bez prava na zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika Benkovca te zamjenika načelnika u općinama Polača, Lišane Ostrovičke i Zemunik Donji. Pravo na participaciju u izvršnoj vlasti izgubljeno je i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje su ostali bez zamjenika gradonačelnika Daruvara i zamjenika načelnika Đulovca. Srpska zajednica izgubila je pravo na zamjenika gradonačelnika Lipika, zamjenika načelnika Voćina i zamjenika načelnika Lasinje.
Posljednji Popis stanovništva donio je veća prava srpskoj manjini samo u Primorsko-goranskoj županiji, gdje joj je pripalo mjesto zamjenika župana, ali je u pitanju granični postotak od 5,03 koji bi se mogao naći pod znakom pitanja nakon ovogodišnjeg popisa.
Popis stanovništva bio je tema dvodnevnog savjetovanja koje je u Vrhovinama organiziralo Srpsko narodno vijeće, a na kojem su učestvovali predstavnici SDSS-a, SKD Prosvjete i Zajedničkog veća opština. Predstavnici srpskih organizacija najavili su koordiniranu kampanju povodom provođenja popisa stanovništva, posebno s naglaskom na novu mogućnost samostalnog popisivanja putem sustava e-Građanin čije funkcioniranje dijelu stanovnika u ruralnim krajevima nije dobro poznat.
- Želimo stvoriti pretpostavke za tolerantnu atmosferu, suprotno pritiscima i strahovima od izjašnjavanja koji postoje u dijelovima Hrvatske gdje pripadnici srpske zajednice imaju osjećaj da bi napravili nešto pogrešno za sebe i članove svoje obitelji ukoliko se slobodno izjasne - naglasio je saborski zastupnik i domaćin skupa Milorad Pupovac. Posebno se osvrnuo na opći značaj Popisa stanovništva ali i na očekivane posljedice statistički evidentiranog stanja.
- Nažalost, dok su neki vodili ratove oko rezultata Popisa stanovništva iz 2011., po preliminarnim procjenama Državnog zavoda za statistiku iz decembra 2019., s područja samo Osječko-baranjske županije iselilo se oko 35.000, a iz Vukovarsko-srijemske 31.000 stanovnika. Isto vrijedi za Sisačko-moslavačku županiju, gdje je 30.000 stanovnika manje - podsjetio je Pupovac.
- Koliko je otišlo Srba, koliko Hrvata, nismo brojali. Za nas su to gubici naših sugrađana. Jedina županija koja bilježi blagi porast stanovništva je Istarska. Ličko-senjska županija gdje se danas nalazimo izgubila je oko 10.000 stanovnika. To je veliki broj na inače ukupan, mali broj stanovnika. Brine nas i sama činjenica da neke grupe misle kako nekih ljudi ima više nego što ih treba. Upravo takva politika u Vukovaru i još nekim drugim sredinama rezultirala je odlaskom i Hrvata i Srba. Od atmosfere netolerancije, loše državne i lokalne politike pate i Srbi i Hrvati. Buđenje duhova, stvaranje izvora netrpeljivosti, označavanje Srba kao prijetnje Hrvatskoj i stalno održavanje tenzija ne donosi nikome dobro - poručio je Pupovac iz Vrhovina.
Građani koji nisu u biračkom popisu i nemaju osobnu iskaznicu, neće biti evidentirani ni na popisu stanovništva. Ne treba posebno tumačiti kako će se to odraziti na manjinsku zajednicu i na brojnost opće populacije, pogotovu uzme li se u obzir biološki faktor koji utječe na broj stanovnika. Pogleda li se na posljednjem popisu stanovništva starosna struktura onih u povratničkim sredinama, vidi se da je ondje čak 21 posto stanovnika starije od 70 godina.
Iako se rezultati dvaju popisa ne mogu jednostavno uspoređivati, podaci iz popisa birača u okviru ovog teksta daju naslutiti da bi ovogodišnji popis stanovništva mogao Srbima u Hrvatskoj donijeti gubitak prava na zamjenika župana ondje gdje ih je blizu graničnih pet posto, primjerice u Osječko-baranjskoj županiji (gdje ih je sada 7,76 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (6,31 posto), Virovitičko-podravskoj (6,06 posto), Požeško-slavonskoj (šest posto) i Primorsko-goranskoj (5,03 posto), kao i pravo na toliko osporavanu zakonom osiguranu dvojezičnost u Vukovaru gdje se po Popisu stanovništva 2011. izjasnilo 34, 87 posto Srba, a pravo dvojezičnosti ostvaruju nacionalne manjine kojih je iznad 30 posto na lokalnoj razini.
Podaci iz biračkih popisa upozoravaju
Novosti su 2017. godine radile istraživanje prema podacima iz biračkih popisa koje smo dobili od Ministarstva uprave i po kojima je 2016. u biračkim popisima, u 11 županija, Srba bilo 67.496 manje nego 2011. Primjera radi, građana srpske nacionalnosti s pravom glasa u Osječko-baranjskoj županiji bilo je manje za 10.338, u Sisačko-moslavačkoj za 10.010, u Karlovačkoj za 8.677, u Vukovarsko-srijemskoj za 8.334. U usporedbi podataka biračkog popisa iz 2016. s onima iz 2003. kada su prvi put birana vijeća nacionalnih manjina, najveća je razlika zabilježena u Kninu gdje je te godine bilo 4.424 Srba manje, a u Vukovaru njih 3.573.
