Nikad bolja godina za malo koga, ali za svjetsko tržište umjetnina 2021. bila je uistinu takva. Milijarde dolara iskeširane su za djela impresionista, drevnih i suvremenih umjetnika, a svoje su prste u svemu naveliko imali kriptotajkuni i drugi novopečeni bogataši čija zarada počiva na tehnologiji. Vodeće aukcijske kuće u New Yorku u studenom su u svega dva tjedna prodale više od 2,6 milijardi dolara umjetnina. Četiri djela Vincenta van Gogha prodana su za 161 milijun dolara. Nisu samo slike te koje su dostigle rekordne cijene, nego i skulpture. Kip Afrodite je prodajom za gotovo 25 milijuna dolara postavio novi svjetski rekord za drevnu mramornu skulpturu. Zabilježen je i porast NFT digitalne umjetnosti, pa je tako lani kreirana i čitava kolekcija Hermès Birkin torbica pod nazivom Meta Birkins – sto unikatnih digitalnih modela dostupno za kupnju putem platforme Discord. Djelo digitalnog umjetnika Mikea Winkelmanna, poznatog kao Beeple, prodano je u ožujku za rekordnih 69 milijuna dolara, što ga je prema aukcijskoj kući Christie's lansiralo među "prva tri najvrjednija živuća umjetnika". Početna cijena za djelo "Everydays: First 5000 Days" bila je samo 100 dolara, a Christie’s je prvi put prihvatila plaćanje u kriptovaluti.

"Mislim da je publika za umjetnost veća nego što je ikada bila. Vidimo rekordne razine u 277-godišnjoj povijesti naše tvrtke", komentirao je za Guardian Charles Stewart, direktor aukcijske kuće Sotheby’s. Stručnjaci pripisuju procvat tržišta umjetnina trima čimbenicima: mlađim kupcima koji na kriptovalutama zarađuju i u njima kupuju, rastu na azijskom tržištu koje je postalo primarna svjetska zona za razmjenu suvremenih umjetničkih djela i uvjerenju da je umjetnost dobra investicija u vremenu ekonomske neizvjesnosti. Veliki faktor je i povećana potražnja, nakon što je prethodne, 2020. godine bila uvelike prigušena uslijed pandemije koronavirusa. Stari poredak na tržištu umjetnina je uništen, poručuju u revolucionarnom stilu iz aukcijskih kuća za svjetske medije. Kako god ga okrenuli, kripto-Azija, dolar-Amerika, i dalje je to svijet onih jedan posto bogataša, koji nam govori puno više o tržištu, nego o umjetnosti.