U okviru Dana srpske kulture u Hrvatskoj, u dvorani Biblioteke ‘Prosvjete’, održan je međunarodni naučni skup ‘Umjetnička baština Srba u Hrvatskoj’. Obraćajući se skupu u ime organizatora, generalni sekretar SKD ‘Prosvjeta’ Slobodan Živković naglasio je važnost očuvanja baštine Srba na ovim prostorima.

- Danas trasiramo stazu za koju se nadamo da će prerasti u auto put - rekao je Živković, najavljujući da će takvi skupovi održavati i narednih godina.

- Treba objelodaniti zatamnjenu sliku kulturne baštine Srba u Hrvatskoj i to mora biti trajna aktivnost. Osim davanja odgovora, ovakvi skupovi otvaraju i neka nova pitanja - rekao je historičar Branko Čolović koji je vodio skup, na kojem je bilo riječi o važnim artefaktima u Hrvatskoj.

O umjetničkoj opremi četverojevanđelјa iz manastira Pakre govorio je beogradski profesor Zoran Rakić, spominjući dugogodišnju djelatnost pisca jevanđelja Dimitrija Daskala. Snježana Orlović govorila je o tragovima fresaka na fasadi crkve Uspenja Bogorodice u Manastiru Krupa, dok je Ljilјana Stošić iz SANU-a govorila o 76 ikona bokokotorskih majstora koliko ih je u Hrvatskoj.

Profesorica na beogradskom Fakultetu likovnih umjetnosti Aleksandra Kučeković obrađivala je historijsku nedoumicu da li je ikonopisac iz 18. vijeka Hristofor Žefarović djelovao u Slavoniji, dok je profesor Dragan Damjanović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta (FFZG) govorio o načinima financiranja izgradnje, obnove i opremanja pravoslavnih crkava u Hrvatskoj u 19. vijeku.

Ljubica Sekulić Trumbetaš govorila je o drvenim pravoslavnim crkvama u okolici Grubišnog Polja od kojih su neke uništene 90-ih, a Branko Čolović o crkvi sv. Ilije u Markovcu kao o svojedobnom ktitorskom poduhvatu. Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Kadijević bavio se projektima beogradskih arhitekata u Hrvatskoj od 1918. do 1941. Profesor FFZG-a Frano Dulibić predavao je o zagrebačkom periodu djelovanja karikaturista Pjera Križanića, a Boris Vrga govorio je o Prvoj izložbi zagrebačkih umjetnika iz 30-ih i tada postavljenoj slabo poznatoj slici slikara Stanoja Jovanovića.

Kako je za Novosti izjavila Aleksandra Kučeković, ovakvi skupovi su veoma značajni za srpsku zajednicu na teritoriji Hrvatske.

- Na prvom mestu zato što se jako mali broj istraživača danas aktivno bavi srpskim nasleđem na ovom području i to uglavnom oni koji potiču iz Hrvatske. Ovakvi skupovi su jako značajni jer privlače i ljude koji nisu rođeni u Hrvatskoj i kojima to nije zavičaj, ali koji imaju itekako mnogo da kažu na ovakve teme. Veoma je značajno populariziranje i širenje saznanja o srpskoj kulturi među mladim generacijama - rekla je Kučeković.

Daruvarski paroh u penziji Luka Bosanac koji je skupu prisustvovao kao predstavnik Pakračko-slavonske eparhije, ocijenio je skup dobrom prilikom za podsjećanje na srpsku kulturu iz 17. i 18. vijeka na području Hrvatske.

- Mislim da se o tom periodu, ali i generalno o kulturi Srba u Hrvatskoj ne zna dovoljno. Zato bi trebalo sva saznanja učiniti dostupnima da se može prepoznati sve što je vrijedno u našoj crkvi i našem narodu u tom periodu - rekao je Luka Bosanac.

Skupu su između ostalih prisustvovali predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, sveštenik Slobodan Lalić kao predstavnik Zagrebačke mitropolije i Ksenija Đukić iz ambasade Srbije u Zagrebu.