U nedjelju 24. aprila održat će se izbori za slovenski parlament. Predsjednik republike Boris Pahor datum je potvrdio još 20. januara. Prema ispitivanju javnog mnijenja tjedan prije izbora tijesno vodi Gibanje Svoboda Roberta Goloba s 27,7 posto, a potpora mu raste, u zadnjem tjednu za 4,4 posto. No raste i potpora Slovenskoj demokratskoj stranci Janeza Janše, doduše za samo 2,3 posto, što je bilo dovoljno da Golob u predviđanjima pretekne Janšu, koji sada ima 26,8 posto. U parlament prema projekcijama ulaze još i Socialni demokrati s 9 posto, Levica čiji je vođa Luka Mesec s 4,5 posto, što predstavlja pad za 2,8 posto u odnosu na prošle izbore te pokret Povežimo Slovenijo. Izvan parlamenta ostaju Naša dežela Aleksandre Pivec, Resni.ca Zorana Stevanovića i Pirati, s manje od dva posto potpore, a onda još i DeSUS Ljube Jasniča, SNS Zmage Jelinčiča, SAB Alenke Bratušek te Vesna, Naša prihodnost, Dobra država i Domovinska liga.
Što nam sva ta statistika govori? Da će izbori u Sloveniji biti vrlo razdrobljeni i da glavni favoriti mogu računati na 28 posto podrške. Je li to dovoljno da se oformi vlada ili će opozicija barem djelomičnim ujedinjenjem pomrsiti račune vladajućima?
Ponovimo, predsjednik republike Borut Pahor nakon savjetovanja sa stranačkim skupinama u Državnom zboru (parlamentu) odlučio je da će u februaru potpisati odluku o raspisivanju redovnih izbora, a kao prvi mogući datum ispao je 24. april. Pahor je odluku potpisao 9. februara. Pritom je pojasnio da će mandat za sastav nove vlade povjeriti onome tko svoju potporu u Državnom zboru potvrdi potpisima barem 46 poslanica i poslanika. Time je prekinuo s praksom da mandat za sastav vlade dobije relativni pobjednik na izborima, bez obzira na broj osvojenih glasova. Do ponoći 24. marta kandidacijske liste je predalo ukupno 20 stanaka.
Ne radi se samo o referendumu glede odlaska ili opstanka Janeza Janše, nego o dubljim strukturnim promjenama u ovoj državi, koja se ne da tako lako porobiti
Što je posebnost ovih izbora? Prije svega epidemija Covida-19, s obzirom na to da su epidemiološke mjere bile jedna od glavnih tema predizborne kampanje bar donedavno. Zaraženi koronavirusom moći će glasati ako do 20. aprila prilože potvrdu o izolaciji. U Inštitutu 8. marec upozoravaju da će onima koji se zaraze nakon 20. aprila biti osujećeno pravo na glasanje. Druga važna tema izbora je rat u Ukrajini. Levica oštro osuđuje invaziju na Ukrajinu, ali se protivi zračnom ratu nad Ukrajinom, koji bi vodio prema eskalaciji sukoba. U SDS-u pak potpuno podupiru Zelenskog i smatraju da bi trebalo uvesti zonu zabrane letenja.
Prema zakonu o predizbornoj i referendumskoj kampanji ona izborna može početi 30 dana prije dana glasanja, a završiti mora najkasnije 24 sata ranije. Neke stranke su još dva mjeseca prije izbora objavile predizborne plakate. To su ujedno i stranke s najizdašnije financiranim kampanjama.
Vidimo da je stanje u smislu formalne regularnosti izbora u Sloveniji uglavnom redovno. Drugo je pitanje tko će na izborima pobijediti i kako. Očita je izjednačenost Gibanja Svoboda i SDS-a i to su glavni favoriti, ali očito je i da je Slovenija rascjepkana na relativno puno stanaka, a one velike i same su relativno male, tako da je ishod izbora neizvjestan. Još manje je izvjesno tko će nakon proglašenja rezultata doista i vladati. Moguće postizborno koaliranje ljevice i liberala – a četiri stanke to su stavile u program – dodatno komplicira stvari. Naime, može se dogoditi da tijesni manjinski pobjednik, recimo Janša, ne uspije formirati vladu, naročito ne s podrškom 46 zastupnika/ca u parlamentu.
Što se u svemu tome događa s Levicom, jedinom slovenskom strankom ozbiljno odmaknutom od liberalnog centra? Nedavno su imali kongres u Mariboru i tamo stavili naglasak na nekoliko točaka za koje će se u budućnosti primarno zalagati. To su, između ostalog, problem stanovanja mladih, ekološki problemi, problemi naoružavanja Slovenije, zatim djelomično riješeni problemi minimalne plaće itd. Svoj predizborni program izložili su u ovećem dokumentu nazvanom "Budućnost za sve, a ne samo za neke". Tu uvodno kažu da ih na nadolazećim izborima čekaju dva važna zadatka. Prvi je odlučno zbacivanje politike trenutne vladine koalicije. Ona je autokratskim vođenjem države, kao i podređivanjem svih društvenih sistema interesima vladajuće klike i s njom povezanih klijentelističkih mreža, pokazala da nije samo štetna, nego i opasna.
Levica se ne bori samo protiv većega zla, Janšine vlade, nego i protiv povratka u "staru normalnost". Samo ambiciozna politika, koja za cilj ima dokinuti siromaštvo i iskorištavalačke radne uvjete uz jačanje ekonomske demokracije, može uspjeti. Samo politika koja može zamisliti budućnost onkraj stare normalnosti može donijeti zaštitu pred povratkom autoritarne desnice na vlast. Glas za Levicu je glas za takvu budućnost.
U osam godina parlamentarnog rada Levica je sve vrijeme bila na strani radnica i radnika, studenata i studentica te umirovljenika i umirovljenica. Uspjela je osigurati trajno podizanje minimalne plaće, podići minimalnu mirovinu za 100 eura, zabraniti rad nedjeljom. S Levicom je Slovenija konačno dobila zelenu alternativu. Zaštitili su rijeku Muru, borili se protiv frackinga u Pomurju, pomagali civilnom društvu da na referendumu otpišu štetan zakon o vodama. Suprotstavili su se militarizaciji društva, postavljanju žice na granici, poslovima naoružanja za misije u inozemstvu. Naposljetku, suprotstavili su se korupciji, političkom kadroviranju, ograničavanju demokracije i huškanju protiv ranjivih i manjinskih skupina.
"Program koji je pred vama", piše u uvodu, "dokaz je i obećanje da nismo izdali svoja načela, već smo za njih tražili konkretna rješenja." Brojna načela sada su konkretizirana u zakonske prijedloge.
Prioriteti za sljedeći mandat su im: jačanje i zaštita javnog zdravstva, odlučno postupanje protiv okolišne i klimatske krize, privreda po mjeri čovjeka. Što to znači? Zauzimanje za razvojnu politiku, koja će u prvi plan postaviti dostojan dohodak i uvjete rada, kraj prekarnosti i iskorištavanja te jačanje ekonomske demokracije. Poticat će sudjelovanje radnica i radnika pri upravljanju te oblike radničkog vlasništva poduzeća. U partnerstvu sa sindikatima suprotstavljat će se prekarizaciji rada, koja ugrožava socijalnu sigurnost te moć radnika i radnica u poduzećima. A ulaganje u razvoj znači da Slovenija mora uspostaviti bitno bolje financiran znanstvenoistraživački sistem. Stanovanje za sve: krov nad glavom treba razumjeti kao ljudsko pravo, a ne kao špekulativnu djelatnost na profitnom tržištu. Levica obećava da će proračunska sredstva za Stanovanjski sklad povećati tako da do 2030. godine izgradi 30 hiljada javnih neprofitnih stanova. Poduprijet će stambene zadruge, uvesti progresivni porez na nekretnine i rente i porez na prazne stanove.
Kulturu će vratiti u društveni centar. Ministarstvo kulture mora postati zaštitnik i saveznik kulture. Najprije će trebati sanirati štete koje je prethodna vlast ostavila iza sebe. Kvalitetan i besplatan odgoj i obrazovanje za svu djecu i mlade. Jednako tako Levica inzistira i na demokratizaciji na svim nivoima odlučivanja, što znači da u donošenje ključnih politika namjeravaju uključiti javnost. Za ključna razvojna i dugoročna politička usmjerenja trebat će potpora civilnog društva. Žele uvesti participativni proračun na općinskoj i državnoj ravni te mogućnost opoziva političkih funkcionera i funkcionerki. Planiraju se suočiti s političkim pritiscima na slobodno izražavanje medija i osigurati njihovu autonomiju u odnosu na političke vlasti i stranke.
Ovdje smo pobrojali tek neke od zahtjeva iz uvodnog dijela knjižice Levice "Budućnost za sve, a ne samo za neke". Tek toliko da dobijete uvid u ambiciju s kojom je program napisan. Je li to popis lijepih želja koje ne zadiru dublje u klasnu politiku i imperijalistički svjetski poredak, tema je za neki drugi, manje predizborni članak.
Kako bilo, u parlamentarnoj politici Slovenije nedjelja 24. aprila bit će ključan dan, nakon kojega možda i neće sve odmah biti jasnije. Jer ne radi se samo o referendumu glede odlaska ili opstanka Janeza Janše, nego o dubljim strukturnim promjenama u ovoj državi, koja se ne da tako lako porobiti. I, usprkos padu koji ju je pogodio u zadnjih par godina, zna periodično dići glas i barem naznačiti kako bi trebalo izgledati jedno podnošljivo, čovjeka dostojno društvo.
