Predsjednik Rusije Vladimir Putin u svojoj vladavini nema problema s opozicijom, ali ima problema s opozicionarima. U Dumi jedva da i ima opozicije, i ne samo zato što njegova stranka Ujedinjena Rusija ima 335 od 450 zastupnika. Problema povremeno ima na ulici i u inozemstvu, problema ima s izvanparlamentarnom opozicijom, a najvažnije ime te opozicije posljednjih godina je Aleksej Navaljni. Istina, ima i Navaljni stranku iza sebe, Rusiju budućnosti, ali ta stranka nema nijednog zastupnika u Dumi, nijednog vijećnika u regionalnim parlamentima. Navaljni ima dugu povijest odnosa s ruskim vlastima, političkih suđenja, osuđujućih presuda ili zabrane kandidiranja, primjerice na predsjedničkim izborima 2018. U toj povijesti odnosa je i šest njegovih uspješnih slučajeva pred Europskih sudom za ljudska prava uslijed kršenja njegovih prava, kao i prošloljetno trovanje nervnim otrovom novičok, koje je Navaljni čudesno preživio.
Proteklih dana Navaljni je ponovno u fokusu ruske politike i odnosa inozemstva prema Rusiji. Navaljni se od trovanja liječio u Njemačkoj, posjetila ga je i kancelarka Angela Merkel, a nakon izlječenja se u naizgled politički suicidalnom potezu vratio u Rusiju. Vjerojatno je znao da će ga odmah uhapsiti i da će sud tražiti da se uvjetno mu izrečena kazna pretvori u služenje kazne u zatvoru. Razlog je bizaran: Navaljni je kršio uvjete izdržavanja kazne i nije se uredno javljao vlasti, što, naravno, nije mogao jer se liječio u Njemačkoj, a liječio se zato što ga je po gotovo općoj ocjeni – uz očekivano negiranje ruskih vlasti – otrovala ta ista vlast. Nakon uhićenja na internetskim platformama je iz krugova bliskih Navaljnom objavljen njegov dokumentarni film "Putinova palača". Priča u osnovi i nije nova: Putin posjeduje golemu i raskošnu palaču, vrijednu milijardu dolara. U filmu je palača detaljno opisana, baš kao što je opisan i način financiranja, odnosno donacije ruskih oligarha. Putin je žurno sve demantirao, kazao da on nema nikakvu palaču, ali dokumentarac je pogledalo više od 86 milijuna ljudi.
Navaljni se morao vratiti u Rusiju, u suprotnom bi postao jedan od brojnih protivnika koji žive u inozemstvu i za Putina su bezopasni, što ne znači da Putin nije opasan za njih. Nastavak političkog djelovanja Navaljnog ovisio je o njegovom povratku. Njegova pozicija je promijenjena, ne samo zato što više nije u Njemačkoj i na slobodi. U očima ruskih vlasti on više nije protivnik nego izdajnik, agent stranih tajnih službi koje rovare protiv Rusije. Proteklog tjedna u Rusiji su širom zemlje organizirani prosvjedi u korist Navaljnog, a protiv Putina. Opozicija tvrdi da je prosvjedovalo više od 200 tisuća ljudi, a samo u Moskvi 50 tisuća. Vlasti tvrde da nije prosvjedovalo više od 40 tisuća ljudi, a u Moskvi svega četiri tisuće. Uhićenih je na tisuće, hapsi se novinare, jedan policajac iz Kurska je dobio otkaz jer je poslao videoporuku podrške Navaljnom. Čeka se 2. veljače kada sud odlučuje hoće li uvjetnu presudu od tri i pol godine pretvoriti u služenje zatvorske kazne.
Navaljni nije jedini Putinov politički problem. Za rujan su zakazani parlamentarni izbori. Prema anketama, Ujedinjena Rusija uvjerljivo vodi i uživa podršku 30 posto birača, što je za tu stranku malo. Proteklih je godina uživala nešto veću anketnu podršku, od 33 do 35 posto, ali prije nešto više od četiri godine uživala je i pedesetpostotnu podršku. Kakva će biti uloga Navaljnog na izborima nije poznato. Tek treba vidjeti hoće li se on i njegova lista moći kandidirati.Problematičan je i završetak izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 kojem se posebno opiru Sjedinjene Države tvrdeći da će Europa njime povećati energetsku ovisnost o Rusiji. Nedavno je nakon zastoja izgradnja nastavljena, ali i zbog Navaljnog ponovno bi mogla biti obustavljena, čemu bi mogle biti pridodane i nove sankcije. Dobre vijesti za Putina ne stižu ni iz SAD-a. Od novog predsjednika Joea Bidena može se očekivati prekid koncilijantne politike kakvu je nastojao voditi Donald Trump i obnova tvrde politike koja Rusiju vidi kao sigurnosnu ugrozu.
