Novosti

Politika

Amputiranje istine

Domovinski pokret one koje smatra neprijateljima proziva za antihrvatsko djelovanje. Istodobno ta je stranka na svojim listama imala samozvane ustaše, veličali su Hitlera, optuživali Židove za razapinjanje Isusa, prijekim sudom prijetili HDZ-u, SDSS-u, RF-u i Možemo!

Large hrvoje

ILUSTRACIJA: Ivica Družak / FINALIZACIJA

Ivan Penava je minulog utorka stao pred kamere da bi dao izjavu o tekućim razgovorima Domovinskog pokreta s drugim strankama oko kreiranja vladajuće većine. Računao je, vjerojatno, na zlonamjernost novinara prije dolaska na presicu. Zna on kakvi su mediji. Zato je prije prvog novinarskog pitanja preventivno napao medije da "rade za nekakve skrivene političke snage čije su zapravo poluge", dodajući da će se to "sigurno pokazati kroz vaša pitanja". "Sve ove neistine koje ste iznosili, to su takve gluposti i laži", kazao im je. Mora da se u tome momentu osjećao nadmoćno. Nije, međutim, ukalkulirao da će mu uzvratiti žene. Na pitanja novinarki o tome zašto ne želi koalirati s predstavnicima srpske manjine, zašto napada medije, smetaju li mu uopće novinarske slobode i hoće li gasiti medije po dolasku na vlast, počeo je gubiti misli i boju na licu. "Meni ne nedostaje ništa", vrpoljio se Penava. "Dozvolite, dozvolite samo...", "Siječete me...", nije se dao, dok je trajala bitka u nadglasavanju. Kao rasni hrvatski muškarac, možda je shvatio kako ovdje nije riječ samo o borbi za retoriku, nego za golo očuvanje muškosti. "Ne amputiraje mi!", ispalio je novinarkama pomalo frojdovski. Tako je okončan Penavin istup, prvi takve vrste u njegovom životu. Premda je stotinama puta davao izjave novinarima, ovo je zbog historijskog povoda bio najvažniji izlet na nacionalnu scenu. Ulog je kreiranje vlasti, budućnost cijele zemlje. Takav teret sa sobom neminovno donosi medijsko seciranje svake izjave i poteza. A to je već nešto na što političari Domovinskog pokreta nisu navikli. Njihov prirodni okoliš je Bujica u kojoj su navikli na snishodljiva pitanja voditelja. Dok iz usta izlaze besmislice, u primozgu se roje osvetničke misli. Vidjet će oni svoga boga, vjerojatno je mislio Penava. Kad dođem u Vladu, "Imputirat" ću im medijske slobode...

Prije avansiranja na vlast i kiruršku "imputaciju" cijelog medijskog i kulturnog polja, obavio je pokaznu vježbu. Opet je izvukao naslovnicu Novosti, taj put kao argument njegovog odlučnog odbijanja koalicije sa srpskom manjinom, pod obrazloženjem da napadamo hrvatsku državu i branitelje. Skoro u isto vrijeme, politički tajnik stranke Mario Radić u intervjuu Jutarnjem listu također se očešao o tjednik koji čitate. Kazao je kako provodimo "isključivo jednu agendu". U predizbornom programu najavili su reviziju financiranja Novosti zbog "očite antihrvatske djelatnosti koju razvijaju godinama".

Domovinski pokret skoro cijeli nevladin, medijski i kulturni sektor u Hrvatskoj ne percipira kao ideološke neistomišljenike, nego neprijatelje Hrvatske. Razlika je značajna: prve se može tolerirati, druge je nužno uništiti. "Kulturni program Domovinskog pokreta svoju središnju energiju usmjerit će stvaranju novog hrvatskog kulturnog imaginarija

Što bi to po Domovinskom pokretu bilo sustavno antihrvatsko djelovanje? U tekstu na koji se referira naslovnica "Hrvatski zabranitelji", kojom je Penava mahao, radilo se o novinarskom istraživanju braniteljskih organizacija bliskih Domovinskom pokretu, koje vrše huškačke udare na kulturno polje, postavljaju ustaške ploče i slave osuđene ratne zločine. Penava, međutim, nije otišao dalje od naslovnice. Prošle godine zastupnik Domovinskog pokreta Danijel Spajić mlatarao je u Saboru naslovnicom "Meloni e nostri moroni", pronalazeći se u zadnjim riječima naslova. Iz njegovog izlaganja jasno je da ni on nije čitao popratni tekst. Radilo se o novinarskom istraživanju talijanske vladajuće stranke Braćo Italije, čiji su članovi početkom devedesetih u Beogradu dogovarali komadanje Dalmacije. S adekvatnim kontekstom: cijela hrvatska desnica, s naglaskom na Domovinski pokret, čestitala je dolazak na vlast i Talijanima koji su o podjeli južne Hrvatske razgovarali s četnicima.

Godinu prije toga više članova Domovinskog pokreta objavilo je naslovnicu "Lijepa naša, lijepo gori", optužujući nas za slavljenje požara po Dalmaciji. Popratni tekst, posve očekivano, nisu prezentirali. U njemu smo pisali o spaljenim srpskim selima nakon Oluje. Godinu prije toga, njihov zastupnik Stjepo Bartulica ironično nam je zahvalio zbog teksta "Bartulice i naličje", zato što smo ga nazvali "ekstremnim konzervativcem". Popratni tekst, međutim, nije objavio. U njemu smo pisali o tome kako Bartulica pripada mračnoj međunarodnoj mreži vjerskih lunatika, uključujući i četnike, povezanih s ruskim špijunima i američkim milijardama, koji po svijetu strpljivo rade na zabrani pobačaja, kontraceptiva, razvoda i potpune dehumanizacije gej osoba.

Pouka te poduže brojalice, u kojoj smo naveli tek manji dio primjera u kojima Domovinski pokret huška na Novosti, jest da je to stranka ljudi kojima jednostavno nije stalo do istine.

Oni su takvi zato što napaljenim istomišljenicima godinama bacaju koske u vidu naslovnica. Meso – tekst i kontekst – ostavljaju za sebe. Jasno je i zašto: da su im objasnili što se krije iza "antihrvatskih" naslovnica, čak bi i intelektualno zapušteni poklonici možda shvatili da se ne radi o raboti protiv Hrvatske, već o tome da u vrhu Domovinskog pokreta obitavaju "moroni" koji se vesele talijanskim ljubiteljima četnika što žele anektirati hrvatski teritorij, da konspiriraju s četnicima koji žele oduzeti reproduktivna prava hrvatskim ženama, dok njihove braniteljske udruge i stranački drugovi sline za ustaškim insignijama, ratnim zločincima i spaljenim selima.

Kada je riječ o prozivanju Novosti, čelništvo Domovinskog pokreta u samo jednom scenariju nije skupina lažova: ako misle da je "antihrvatstvo" kritiziranje ekstremizma, odnosno ekstremizam poistovjećuju sa sobom, a sebe s Hrvatskom. U tom scenariju su samo hulje. Tu je meritum razilaženja i neminovne kolizije između Novosti i Domovinskog pokreta. Novosti razotkrivaju politički ekstremizam i njegove propagatore. Oni ih stavljaju na izborne liste.

Domovinski pokret želi zaustaviti financiranje Novosti prvenstveno zato što ne podnose Srbe. Oni će, doduše, reći da je to prijesna laž. "Mnogi zaboravljaju da sam ja jedini kao gradonačelnik Vukovara otišao na misu u pravoslavnu crkvu", rekao je Penava, dodajući da je njima zapravo problem SDSS

Na zadnjih nekoliko izbora Domovinski pokret je na svoje liste isturio i ljude koji su salutirali nacističkim pozdravom, od kojih jedan i s oružjem u rukama i zubima. Na listama su se našli i samozvani ustaše, zatim oni koji su objavljivali slike ustaških vojnika, zločinaca Ante Pavelića, Andrije Artukovića, Jure Francetića i redovno slavili rođendan NDH, nosili majice s ustaškim samoglasnikom i s oznakama ustaške postrojbe, fotografirali se pored zastave sa svastikom, objavljivali pjesme "Evo zore, evo dana"; objavljivali rasističke opaske o Romima, optuživali Židove za razapinjanje Isusa, na svojim društvenim profilima dozvoljavali objavu Hitlerove slike s natpisom "Goni to u logor", prijetili plinskim komorama i drugim oblicima prijekog suda članovima HDZ-a i SDSS-a, Možemo! i Radničke fronte... Oni pritom nisu bili obični članovi Domovinskih pokreta, nego najbolje što stranka ima, svakako dovoljno kvalitetni da ih se promovira na listama. Na zadnjim, pak, izborima u Sabor je ušao Josip Jurčević koji je 1999. godine kao ekspert na suđenju zapovjedniku konclogora Jasenovac Dinku Šakiću stručno ocijenio da je Jasenovac zapravo bio radni logor. Osim što je bio član Komisije koja je zaključila da je tamo umrlo svega 220 ljudi, ostao je član Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, koje faktički negira Holokaust u ustaškoj izvedbi, da ne govorimo o genocidu nad Srbima i Romima. Zastupnik Stipe Mlinarić Ćipe nedavno je sugerirao da je službeni jasenovački popis "srpska laž", dok je Domovinski pokret najavio "znanstvenu istragu" u Jasenovcu, "kako do 1945. godine tako i nakon te godine". Sve smo to potanko zabilježili minulih godina i pokazali kako stranka vrvi ljubiteljima i stručnim braniteljima historijskih ustaša, dok kao kolektiv negiraju njihove zločine i s ponosom nose njihove simbole. Ako si ustašoidna stranka, posve je očekivano da ćeš željeti udaviti list koji te godinama prati kao zrcalni odraz.

Pored činjenice da ih, bez ijednog demantija ili tužbe, sustavno razobličujemo kao filoustaške revizioniste i spadala opasnih namjera, Domovinski pokret želi zaustaviti financiranje Novosti prvenstveno zato što ne podnose Srbe. Oni će, doduše, reći da je to prijesna laž. "Mnogi zaboravljaju da sam ja jedini kao gradonačelnik Vukovara otišao na misu u pravoslavnu crkvu", rekao je Penava, dodajući da je njima zapravo problem SDSS, pretežito zbog, kako smatraju, promoviranja "velikosrpske ideologije". Ali propušta dodati da se u isto vrijeme zalažu za podrivanje zajamčenih manjinskih mjesta u Saboru zbog Srba. Članovi njihova vodstva predvodili su razbijanje ćiriličnih ploča. Huškali na maloljetne Srbe. Tražili ih po Vukovaru s nogometnim ultrasima. Namjesto mirne reintegracije, zdvajali su nad propuštenom prilikom ratnog čišćenja preostalih Srba. Ne žele dakle SDSS, ali ne žele ni alternativu. Osim one koja je u liku Predraga Mišića, manekena hrvatske krajnje desnice iz srpskog korpusa, utjelovljenje priručne frazetine "ja njih ne mrzim, ta imam jednog takvog prijatelja".

Osim na lažima, njihova mržnja prema srpskoj manjini i tjedniku Novosti pritom se temelji na teorijama zavjere. Prije nekoliko dana Josip Dabro je rekao da hrvatska vlada financira "srpski svet". Prije koju godinu Radić je predstavnika srpske manjine u vladajućoj koaliciji nazvao "velikim gospodarom Hrvatske", pridajući Srbima u Hrvatskoj takoreći nadnaravne moći, od kojih su najvažnije spletkarenje i povlačenja konaca iz sjene na štetu hrvatskog nacionalnog bića. Kad su veliki narativi o manipulacijama većinskog stanovništva obrnuto proporcionalni brojnosti okrivljenih manjina, takvi politički programi tradicionalno moraju rezultirati neprispodobivom količinom verbalne mržnje, prijetnjama premlaćivanjem i obećanjem konačnog političkog rješenja po dolasku na vlast.

Budući da mrze Srbe, prirodno je da ih žele lišiti prava. Ako već zbog ustavnih gnjavaža moraju postojati nekakva manjinska prava, oni bi da ih ograniče na skučeni prostor lubanje jednog Stipe Mlinarića Ćipe. Željeli bi da su prava manjina suštinski odraz njihovih većinskih šovenskih halucinacija. Da svi Srbi budu poput Mišića ili da ih politički ne bude. U teoriji, to bi značilo "izvršiti kroatološku analizu (...) priručnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj", kako piše u njihovom predizbornom programu. U praksi, to bi značio kurikulum u izvedbi Tomislava Josića, predvodnika razbijačkog prosvjeda protiv ćiriličnih tabli. Pod njegovim tutorstvom, mladi Srbi rečeno pismo ne bi trebali bubati napamet, nego čekićem. Nekadašnji gimnazijski profesor tjelesnog Ivan Penava još bi mogao održati tečaj pravilnog držanja prilikom intonacije himne. Lošijima među njima Penava će za kaznu objaviti lica na službenim stranicama Grada Vukovara. Dodatne lekcije takvima bi mogao udijeliti Damir Markuš, koji baštini određeno iskustvo: prije koju godinu u društvu gorila iz navijačkih ultrasa marširao je ulicama okolice Vukovara u potrazi za mladim Srbima. Imao je i zapažena online predavanja: na dva Facebook profila, koje prati desetak tisuća pratitelja, godinama su publicirane stotine prijetnji smrću predstavnicima srpske manjine. Jedan od đaka bio je Markušev kućni prijatelj Daniel Bezuk, koji je oružjem nasrnuo na Vladu.

Kao glasilo srpske manjine, Novosti bi recimo u viziji Domovinskog pokreta na naslovnici trebale imati fotografiju Penave na misi u pravoslavnoj crkvi. Doista, zašto ne bismo to tutnuli, umjesto da se bavimo političkim pokretom koji srpskoj manjini želi oduzeti zastupnike, pismo i glasilo? Novosti su, međutim, samo početak. Nama su prilijepili velikosrpsku agendu. Ostalim medijima "globalizam", "Soroša" i krimen promidžbe "velike zamjene stanovništva". Ako imaš posla sa strankom čiji se program bazira na sijaset teorija zavjere s prizvukom antisemitizma, lako je razumjeti zašto preziru kritičko novinarstvo koje razotkriva dezinformacije i laži. I ne samo novinarstvo. Baš kao u slučaju Novosti, Domovinski pokret skoro cijeli nevladin, medijski i kulturni sektor u Hrvatskoj ne percipira kao ideološke neistomišljenike, nego neprijatelje Hrvatske. Razlika je značajna: prve se može tolerirati, druge je nužno uništiti. "Kulturni program Domovinskog pokreta svoju središnju energiju usmjerit će na stvaranje novog hrvatskog kulturnog imaginarija.

Za provedbu tog programa novoformirana Vlada će odmah početi raditi najprije na snaženju svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu u svim elementima kulture i medija, te još i na uklanjanju interesnih skupina koje su godinama radile na uvođenju globalističkih sadržaja u ovu problematiku", piše u njihovom predizbornom programu. Neće pritom neprijateljima samo uskratiti buduće financije, nego će revizijom nastojati uzeti prethodne dotacije. "Hrvatski kulturni imaginarij" utoliko podrazumijeva zapravo kapilarno širenje laži i šovinizaciju obrazovnog, izdavačkog i audiovizualnog sadržaja, kao i programa javnih medija poput Hine i HRT-a te uspostava kontrole nad privatnim medijima, kroz angažman tajnih službi u njihovom nadzoru, preuzimanje institucija poput Agencije za elektroničke medije i uvjetovanje proračunskog financiranja uvođenjem novinarskih proizvoda po ukusu Zlatka Hasanbegovića i Slobodana Prosperova Novaka. Budućnost medijske i kulturne srednje struje u viziji Domovinskog pokreta je robusno javno dotiranje Bujice, Hrvatskog tjednika ili portala Narod.hr, filmova Jakova Sedlara, knjiga Igora Vukića i dokumentaraca Romana Leljaka. Budući da Domovinski pokret tisuće ljudi smatra neprijateljima koje žele "amputirati" iz javnog prostora, mediji bi njih za početak trebali tretirati isključivo kao vlastite dželate u fazi oštrenja sjekira.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više