Indiju je baš krenula karta u osvajanju svemira. Nakon nedavnog povijesnog uspjeha na Mjesecu, kreću i prema Suncu. Indijska organizacija za istraživanje svemira (ISRO) najavila je lansiranje Aditya-L1 za 2. rujna. Letjelica će biti postavljena u orbitu oko Sunca i to na mjestu s kojeg može bez ometanja promatrati i proučavati Sunce. Bude li misija uspješna, bit će to prvi indijski svemirski opservatorij za proučavanje Sunca i solarnih zračenja, a zbog položaja na kojem će biti zvijezdu će moći promatrati neprekidno.
Cilj misije je i proučavanje solarnih oluja koje potencijalno mogu prouzročiti ozbiljne probleme na Zemlji ometanjem komunikacijskih i navigacijskih sustava. Još prije četiri godine vlada Indije najavila je da je za misiju izdvojila 46 milijuna dolara. Nakon toga podatke o svoti nije objavljivala, a može se pretpostaviti da je svota u međuvremenu povećana. Indija, naravno, nije prva koja lansira svemirsku letjelicu prema Suncu. Slanje sondi prema Suncu traje desetljećima, spomenimo samo da je prije tri godine lansiran solarni orbiter Europske svemirske agencije, a godinu potom NASA je lansirala svoju sondu.
Indija je trenutačno zanesena svemirom. Nedavno je postala četvrta država (poslije Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Kine) koja je uspješno spustila svoje vozilo na Mjesec. Uspjeh je tim veći jer je, barem početni, budžet za misiju Chandrayaan-3 bio relativno skroman, 75 milijuna dolara. Osim toga, indijski uspjeh i spuštanje rovera Pragyaan zabilježen je samo nekoliko dana nakon ruskog neuspjeha i pada njihove letjelice Luna-25 prilikom pokušaja aluniranja. Indijski uspjeh, snažno praćen u Indiji i golemoj zajednici Indijaca u svijetu, utjecao je na samopouzdanje nacije. ISRO javnost uredno obavještava o tome što i kako radi Pragyaan (mudrost, na sanskrtu), kako zaobilazi fizičke prepreke poput kratera, što radi i analizira.
ISRO je 29. rujna navečer izvijestio da je laserski detektor na roveru izvršio prva mjerenja na licu mjesta. Proučavan je elementarni sastav površine u blizini Mjesečevog južnog pola, a upravo je južni pol novo omiljeno odredište jurišnika na Mjesec iz raznih kozmički ambicioznih zemalja. Potvrđena je prisutnost sumpora i kisika u tlu, a preliminarna analiza potvrdila je i prisutnost aluminija, kalcija, željeza, kroma, titana, mangana, silicija. Prisutnost sumpora nije novost, to je poznato još od sedamdesetih godina i američkih i sovjetskih lunarnih istraživanja. Usprkos tome, Noah Petro, znanstvenik zaposlen u američkoj NASA-i, smatra da je riječ o velikom postignuću jer je prisutnost sumpora detektirana i izmjerena na samoj površini Mjeseca.
