Kada su Butch Wilmore i Sunita Williams poletjeli u svemir početkom lipnja ove godine znali su da će se raditi o povijesnom letu. Svako danas slavno svemirsko vozilo za prijevoz astronauta – Vostok, Mercury, Apollo, Space Shuttle, Crew Dragon – imalo je povijesni let u kojem je prvi put povelo čovjeka u svemir. Za Boeingov Starliner taj let je počeo 5. lipnja 2024. No, ubrzo nakon polijetanja, postalo je očito da bi prvi let Starlinera s ljudskom posadom mogao manje nalikovati prvom letu Space Shuttlea, a više prvom letu kapsule Sojuz, koji je ubio pilota Vladimira Komarova. Sovjetski inženjeri prijavili su više od 200 problema s kapsulom prije polijetanja u travnju 1967. godine, no partijsko vodstvo insistiralo je na lansiranju da bi se obilježio Lenjnov rođendan. Komarov je, legenda kaže, psovao cijelim putem do Zemlje, nakon što je serija nevolja kulminirala kvarom na padobranima koji su ga trebali sigurno spustiti.
Wilmore i Williams iznimno su iskusni astronauti, oboje su bili djeca kada je Komarov odletio u smrt. U svojim su karijerama svaki odradili po dva prethodna leta u svemir, a Williams je oborila ženski rekord u najvećem broju šetnji u svemiru i najdužem vremenu provedenom u šetnjama. Ta Amerikanka slovensko-indijskog porijekla inače je i česta gošća u nama susjednoj državi, a 2013. joj je Borut Pahor dodijelio Medalju za zasluge za promociju znanosti među mladima u Sloveniji. Očekivali su da će obaviti kratki posjet Međunarodnoj svemirskoj postaji – pristanak, osmodnevni boravak, i potom povratak na Zemlju. Međutim, oboje su, moglo bi se reći, malo "zaglavili" na poslu. Njihov planirani tjedan u svemiru u trenutku pisanja ovog tjedna osam puta se produžio, a u konačnici bi se mogao pretvoriti u deset mjeseci gostovanja na ISS-u.
Boeingov Starliner od početka je pun problema. NASA je planirala da će prve ljude odvesti na ISS još 2017. Prvi let bez posade odrađen je tek 2019. i doživio je neuspjeh. Kapsula se nije ubacila u ispravnu orbitu i vratila se na Zemlju nakon dva dana, umjesto nakon planiranih osam. Tek je drugi let bez posade, u svibnju 2022., odrađen kako spada.
I let s posadom odgođen je nekoliko puta. Wilmore i Williams već su sjedili u kapsuli u svojim odijelima zadnja dva puta kada je let otkazan. Prvi put zbog problema s ventilom na raketi, a drugi put zbog problema s računalima. Prilikom prvog od ta dva otkazivanja, otkriveno je i lagano curenje helija iz pogonskog sustava Starlinera.
Curenje helija uobičajena je pojava u svemirskim letovima – helij je plin koji je notorno teško zadržati unutar nekog spremnika – pa se zbog toga NASA i Boeing nisu koncentrirali na pitanje "da li curi", nego koliko curi, i u konačnici ustanovili da bi kapsula trebala moći obaviti svoj zadatak čak i ako bi se curenje višestruko pogoršalo te odobrili lansiranje.
No, prilikom leta do ISS-a, pojavila su se još dva curenja, a nakon pristajanja otkriveno je i četvrto. Zbog curenja je posada zatvorila dva razdjelnika helija, što je onesposobilo šest od 28 manevarskih potisnika letjelice. Starliner je nakon ponovnog otvaranja razdjelnika uspješno pristao na ISS, no bilo je očito da postoji problem s letjelicom – curenje helija očito je bilo dio sistemskog problema, a ne izolirani slučaj. Wilmore i Williams prihvatili su se posla na svemirskoj postaji, krenuli pomagati ostalim astronautima u njihovim zadacima i znanstvenim eksperimentima, dok su NASA i Boeing krenuli proučavati sustave i telemetriju sa Starlinera. Problematičan dio kapsule, servisni modul, odbacuje se prije povratka u atmosferu, što znači da će kasnija dijagnostika biti nemoguća. Ubrzo je otkriveno i peto curenje, kao i potpuno novi problem s ventilom na jednom od potisnika. Testiranje identičnih potisnika na Zemlji otkrilo je potencijalni problem s teflonskim brtvilom, no testiranje na samom Starlineru nije reproduciralo isti problem – zašto helij curi, zašto potisnici otkazuju, još uvijek je misterij.
Pažnja javnosti usmjerena na astronaute "zaglavljene" na svemirskoj postaji loša je vijest za Boeing, koji proteklih godina ima sve više problema s dojmom koji ostavlja. Sam razvoj letjelice koštao je više od 1,6 milijardi dolara više od planiranog i to je, za promjenu, moralo ići iz Boeingovog džepa. NASA je, poučena negativnim iskustvima s nekadašnjim ugovorima prema kojima je za sva prekoračenja proračuna i rokova plaćala sama, odlučila osigurati se od nemarnih podizvođača.
Boeing je proteklih godina na ozbiljnoj meti kritika, još od dvostrukih katastrofa Boeingovih zrakoplova 737 Max 8, kada je krajem 2018. i početkom 2019. poginulo 346 ljudi u dvije nesreće izazvane tvrtkinim nemarom. Početkom ove godine, otkinula su se stražnja vrata sa 737 Max 9 zrakoplova, što je potaknulo temeljiti pregled drugih zrakoplova tog proizvođača, kao i njegovih proizvodnih i sigurnosnih procedura. Inspekcija savezne agencije SAD-a navela je niz problema u nadzoru proizvodnje, rukovanju dijelovima i kontroli kvalitete.
Pad Boeinga mnogi pripisuju spajanju s McDonnel Douglasom 1997. Dvije su tvrtke imale različite korporativne kulture. Boeing je bio inženjerska tvrtka, posvećena kvaliteti, a McDonnel Douglas tvrtka kojom su upravljali menadžeri fokusirani na stvaranje dodatne vrijednosti za dioničare
Putnici diljem svijeta počeli su izbjegavati letove na Boeingovim zrakoplovima, a i zračni prijevoznici koji su ih planirali naručiti počeli su se premišljati oko svojeg ulaganja. Tvrtka koja je desetljećima bila perjanica američke aeronautičke i svemirske industrije, sinonim za kvalitetu, sigurnost i "američku inovaciju", odjednom je postala sinonim za robu upitne kvalitete. Mnogi analitičari pripisuju taj pad – prvo postepeni, a potom nagli – spajanju tvrtke s McDonnel Douglasom 1997. godine. Posrnuli McDonnel Douglas imao je problema s gubljenjem udjela na tržištu komercijalnih zrakoplova i poslovao je s gubitkom, no imao je i dalje uspješne odjele za vojne zrakoplove i svemirske letove. Boeing je stoga krenuo u preuzimanje, za koje su kasnije zlobnici u šali govorili kako je "McDonnel kupio Boeing njegovim novcem".
Dvije su tvrtke imale izrazito različite korporativne kulture. Boeing je bio inženjerska tvrtka, posvećena izvrsnosti i kvaliteti, kojoj je na čelu bio iskusni inženjer. McDonnel Douglas je bio tvrtka kojom su upravljali profesionalni menadžeri s MBA diplomama, fokusirani na stvaranje dodatne vrijednosti za dioničare. Sporazum o spajanju osigurao je da svi direktori zadrže svoje pozicije, a lukavi čelnici McDonnela su neposredno pred spajanje unaprijedili dosta svojih viših menadžera na direktorske pozicije, pa su u novoj tvrtci oni bili u većini. Ubrzo je i čelnik McDonnela, Harry Stonecipher, postao glavni direktor združene firme, a inženjeri Boeinga postali su preglasani. Tvrtka se usmjerila na poslovne rezultate umjesto na osiguravanje kvalitete, a problemi sa 737 Max avionima predstavljali su kulminaciju takvog pristupa proizvodnji.
Sada se i NASA osjeća kao i mnogi putnici koji izbjegavaju Boeing zrakoplove, no za svemirsku agenciju je prekasno. NASA-i je prijeko potrebno rezervno vozilo, još jedan sustav osim SpaceX-ove Crew Dragon kapsule, čija su četiri aktivna primjerka već osam puta uspješno prevezle astronaute na ISS u sklopu NASA-inog programa, a odradili su i tri leta s posadom za privatnu tvrtku Axiom.
Astronauti nisu u životnoj opasnosti. Na ISS-u ima i mjesta za spavanje i hrane i vode za njih, i mogu tamo ostati do daljnjeg bez poteškoća. Uz sve poslove koje treba obaviti na vremešnoj svemirskoj postaji, NASA se pobrinula i da im nije dosadno te maksimalno iskorištava prisutnost još dva para ruku na najskupljem svemirskom laboratoriju u povijesti. Jedini je osobni peh što su i Wilmore i Williams na ISS otputovali bez ikakve osobne prtljage. Neposredno prije polijetanja na ISS-u je otkazala pumpa u postrojenju za procesiranje urina, pa je donesena odluka da se ona na postaju dostavi Starlinerom. Kako bi ostala ista masa na Starlineru za koju je planirana cijela misija, pumpa je poslana umjesto kofera s osobnim stvarima astronauta, koji sada nose rezervnu odjeću i donje rublje, koriste rezervne četkice za zube, i nemaju ništa svoje sa sobom.
Ako NASA odustane od povratka astronauta na Zemlju uz pomoć Starlinera, što se sada čini vrlo izgledno, bit će to velik udarac za Boeing, ali i velika pobjeda za SpaceX. U tom bi slučaju sljedeća Crew Dragon misija na ISS povela samo dva astronauta umjesto četiri, a Wilmore i Williams vratili bi se s njima u ožujku iduće godine, oko deset mjeseci nakon njihovog polijetanja u Starlineru. Srećom, astronauti su ljudi koji vole biti u svemiru. "I Butch i ja već smo bili ovdje, i osjećamo se kao da smo se vratili kući", kazala je nedavno za New York Times. "Divno je biti tu gore, tako da se ne žalim."
