U samo tri septembarska dana, Policijska uprava karlovačka utvrdila je čak 200 prometnih prekršaja. Od toga je 17 osoba zatečeno za volanom u alkoholiziranom stanju, dok je jedan mladi vozač s 2,2 promila u krvi izazvao prometnu nesreću u Tušiloviću. Jasno je da nema gore prijetnje za đake pješake od pijanih vozača. S druge strane, već mjesec dana, svim sredstvima nastoji se prikazati da sigurnost djece na Kordunu, osobito ženske, ugrožavaju migranti koji su u povećanom tranzitu preko ovog područja.
Veći dio lokalnih medija i nacionalne televizije ustrajno rade na medijskoj kampanji protiv ljudi u pokretu. Neetičnim izvještavanjem o "velikoj opasnosti" na terenu, neodgovorno se odnose i prema stanovnicima ruralnih područja. Pod krinkom brige i zastupanja interesa malog čovjeka, a zapravo samo zarad klikova na još jedan senzacionalistički naslov, izlažu mještane koji u javnosti ponavljaju gotovo identične izjave.
Svašta se može pročitati i čuti: ne isključuje se mogućnost samonaoružavanja, razmišlja se o napuštanju kućnih pragova, neki govore da dijete neće pustiti ni sekunde bez nadzora, da više neće moći slobodno brati gljive, a ima i takvih besmislica da ni za vrijeme rata nije bilo ovakve nesigurnosti. Populističke izjave i priopćenja lokalnih ogranaka desničarskih stranaka mediji prenose u cijelosti, bez provjere njihovih navoda i bez ograđivanja od izražene nesnošljivosti.
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender napominje da su na djelu tržišni mehanizmi nauštrb profesionalnog novinarstva, a problematičan je i urednički kadar
Kada se krajem avgusta pojavila vijest o izgradnji migrantskog kampa u Dugom Dolu kod Krnjaka, i kada su lokalni političari pohitali da organiziraju prosvjed i peticiju, rijetki glas razuma bili su upravo stanovnici kordunskih sela. U prvim televizijskim prilozima na ovu temu intervjuirani su iskreno rekli da nisu imali problema s migrantima, da su im davali vodu u prolazu i da su ih vidjeli kako beru njihov kukuruz - zato što su bili gladni. Konstantno dizanje tenzija na televiziji, u eteru i na portalima, moljakanje lokalnih političara da MUP pojača policijski nadzor i postavi još čvršći režim na granicama, prouzrokovali su naposlijetku kod mještana osjećaj straha od nadolazećih migranata.
Dok karlovačka policija puni stupce s prekršajima i kaznenim djelima domaćih ljudi, desne političke stranke i mediji u simbiozi zazivaju lepezu zločina koje bi, kako pokušavaju sugerirati, trebali počiniti prolaznici s Bliskog istoka i iz afričkih zemalja. Uz već raskrinkanu lažnu vijest o napadu migranata na vlak u Plaškom, najgnjusnija podvala koja se primila na terenu, a i mi smo je mogli čuti u nedavnom obilasku Krnjaka, je ona o navodnom slučaju ili sklonosti migranata seksualnom napastovanju. Otuda dolazi neutemeljena zabrinutost za žene i djevojčice. Zato nije naodmet ponoviti statistiku: najveći broj silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja počinjavaju osobe koje je žrtvama poznate. U više od 70 posto slučajeva žrtva od ranije poznaje počinitelja.
Niz naslova potpada u grubo kršenje etičkih i profesionalnih načela: "Ministar otišao iz Slunja, migranti ponovno na cestama"; "Gdje su nestali migranti s ulica?"… "Profesorica svjedoči: Učenica mi kaže da s njih 30 bude sama na stanici"; "Zastupnik Troskot iz Slunja okupiranog migrantima: Ljudi, organizirajte se i zaštitite"; "Migranti i učenici u istom autobusu, roditelji ljuti: Tko je to dozvolio?"; "Krnjak ogorčen migrantskim kampom u Dugom Dolu: Županice, dođite ovdje i pitajte ljude. Ne radite protiv svog naroda."
Kako govori Melisa Skender, novinarka i glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva, negativno izvještavanje o migrantima nije nova pojava. Navodi prijavu iz 2019. kada je novinarsko Vijeće časti zabilježilo naslov s OG portala i KAportala: "Novi ulov karlovačke policije: na autocesti kod Novigrada hvatali migrante pa zaplijenili 136 kilograma marihuane."
- Problem s našim medijima je što ne idu na integritet i vjerodostojnost, manje se oslanjaju na čitalačku, gledalačku ili slušalačku publiku, a više na klikove temeljem kojih pikiraju na oglašivače. Novinarski Kodeks časti je u skladu s međunarodnim standardima koji reguliraju novinarsku profesiju kao profesiju od javnog interesa. U ovom kontekstu to je u drugom planu. Pretpostavljam da postoje novinari koji u svom radnom vijeku nisu pročitali Kodeks - komentira Skender.
Stoga je naivno očekivati da su do određenih medijskih kuća, novinara i urednika, došle "Preporuke za medijsko izvještavanje o migrantima i izbjeglicama" autora Helene Popović, Krune Kardova i Drage Župarića-Iljića. Tamo se, među ostalim, navodi da je važno izbjegavati senzacionalističke i stereotipne pristupe u obradi tema migracija i izbjeglištva. Preporučuje se izbjegavanje uopćavanja migranata i izbjeglica kroz prizmu sigurnosti i kriminaliteta te naglašavanja nepremostivih razlika u ostvarenju suživota i interakcije (jezičnih, etničkih, religijskih) između domicilne i useljene populacije. Također, kada se izvještava o djelima vezanima uz prekršaje ili kaznenu odgovornost migranata i izbjeglica (individualni slučajevi), autori navode da treba izbjegavati generalizaciju svih migranata i izbjeglica kao kolektivno odgovornih prijestupnika. Skender napominje da su na djelu tržišni mehanizmi nauštrb profesionalnog novinarstva, a problematičan je i urednički kadar.
- Tekst sam po sebi ne mora biti uvredljiv i sporan, kontra pravila struke, ali može biti opremljen tako da bi privukao klikove. Tu se obično gađa na najniže emocije. U genetskom kodu imamo upisan strah od nepoznatog, a onda netko na tom strahu potencira što veći doseg publike, zanemarujući funkciju i ulogu novinarstva - objašnjava novinarka. Ona podsjeća da se u Kodeksu više puta ponavlja da bi novinar trebao biti nepristran. Još više, kod izvještavanja o migranta je sporan i onaj osnovni postulat novinarstva, a to je i pravilo dva neovisna izvora. Skender govori da to ne znači da novinar pita dva susjeda o strahotama koje preživljavaju zbog migranata, sugerirajući im pritom odgovore na pitanja.
- To znači da bi trebali razgovarati i s migrantima. Narativ koji se vuče kroz medije postaje službeni narativ. Zato je novinarstvo javno dobro jer kreira javno mnijenje i stvara društvenu klimu - naglašava Skender.
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno izjavio je da od početka ove godine PU karlovačka bilježi ukupno četiri kaznena djela oštećenja tuđe stvari na području Slunja te da nema dokaza da su provale i krađe počinili migranti. Ova važna informacija je potpuno zanemarena u javnosti. Melisa Skender zaključuje da ovaj podatak naprosto ne ide uz agendu koju mediji prezentiraju kako bi došli do što veće publike.
