Hrvatski sabor zauzeo je četvrto mjesto od šest parlamenata u regiji po pitanju otvorenosti i transparentnosti rada, pokazalo je istraživanje koje je Gong proveo u suradnji s mrežom Action SEE. Nakon evaluacije rada parlamenata iz šest država s područja Jugoistočne Europe, Sabor se našao ispred parlamenata Bosne i Hercegovine i Srbije, a iza parlamenata Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije.
Gong je u okviru projekta Parlametar prvi put sudjelovao u istraživanju Regionalni index otvorenosti kojim se evaluirao i usporedio rad Hrvatskog sabora na područjima otvorenosti i transparentnosti u odnosu na druge parlamente u regiji. Hrvatski sabor zauzeo je četvrto mjesto sa 61.15% ispunjenih indikatora.
Istraživanje je ispitivalo otvorenost parlamenata u četiri područja: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Otvorenost podataka mjerena je kao zajednički parametar svih područja. Hrvatski sabor u svim promatranim područjima zaostaje za Državnim zborom Slovenije - jedinim drugim parlamentom iz države članice Europske unije uključenim u istraživanje.
Od šest promatranih parlamenata, Sabor zauzima 2. mjesto na području učinkovitosti i otvorenosti podataka, 3. mjesto na području transparentnosti, 4. mjesto na području pristupačnosti te posljednje, 6. mjesto na području parlamentarnog integriteta.
Najlošije rezultate i posljednje mjesto Hrvatski sabor u odnosu na ostalih pet zemalja bilježi na području integriteta. Razlog tomu je činjenica da svi parlamenti u regiji imaju etički kodeks koji Sabor od 2016. i prvog nacrta, do danas, nije usvojio. Sabor nije regulirao niti lobiranje što ovu važnu aktivnost utjecaja na donositelje odluka čini potpuno netransparentnom. Dodatno, Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne predviđa javnu objavu primljenih darova dužnosnika. Crna Gora, Srbija i Slovenija objavljuju podatke o poklonima.
Gong je rezultate istraživanja predstavio Saboru na sastanku s potpredsjednicom Sabinom Glasovac na kojem je zaključeno kako bi i uz mala unaprjeđenja Sabor mogao bitno povećati svoju razinu otvorenosti. Primjerice, u području pristupačnosti Sabor bilježi slabe rezultate najviše zbog zakonodavnog procesa zatvorenog prema građanima i zainteresiranim javnostima, te nedostatka adresa e-pošte zastupnica i zastupnika na koje bi im se građanke i građani mogli izravno obratiti.
Po pitanju transparentnosti Sabor je prosječan jer javnosti nisu dostupni transkripti, pa ni cjeloviti zapisnici sa sjednica radnih tijela, a koje objavljuju sve druge zemlje uključene u istraživanje. Najozbiljniji deficit na području transparentnosti predstavlja činjenica da je Sabor prestao objavljivati pojedinačne rezultate glasanja s plenarnih sjednica, a koje objavljuju svi ostali u istraživanje uključeni nacionalni parlamenti.
Većina uočenih nedostataka mogla bi se riješiti adekvatnim izmjenama Poslovnika Hrvatskog sabora, kao i Pravilnikom o javnosti rada Hrvatskog sabora i radnih tijela koji datira iz 2005. godine. Vezano za potrebna tehnička unaprjeđenja internetske stranice Sabora u cilju bolje preglednosti rada Sabora, kao i uvođenje mehanizama za veću uključenost javnosti u saborske procedure Gongova je preporuka donošenje strateškog plana razvoja Sabora, uz akcijski plan otvorenosti i transparentnosti, te posebnog zakona o Saboru koji bi obuhvatio pitanja važna za njegovo djelovanje, s posebnim naglaskom na pitanja parlamentarnog nadzora.
Glavne preporuke Gonga za unapređenje rada Hrvatskog sabora uključuju donošenje Akcijskog plana otvorenosti i transparentnosti, izmjene Poslovnika u cilju povećanja transparentnosti i uključivanja građana, kao i ojačavanja nadzorne funkcije Sabora, izmjene Pravilnika o javnosti rada Hrvatskog sabora i radnih tijela, donošenje etičkog kodeksa, donošenje posebnog zakona o Saboru koji bi obuhvatio pitanja važna za njegovo djelovanje, s posebnim naglaskom na pitanja parlamentarnog nadzora, tehnička unapređenja internetske stranice Sabora s naglaskom na preglednost informacija, kao i objava što većeg broja informacija u otvorenom formatu i omogućavanje automatskog ažuriranja podataka putem API-ja i donošenje Strateškog plana razvoja Sabora radi stvaranja preduvjeta za adekvatno financiranje i razvoj koji omogućava efikasan rad zastupnika i zastupnica.
