Istraživačka publikacija pod nazivom 'Zarobljavanje plinom' autora Petra Vidova i Duje Prkuta, u izdanju GONG-a, predstavljena je u srijedu u Novinarskom domu. Riječ je o istraživačko-analitičkom tekstu koji se bavi kvalitetom javnog upravljanja i 'stanja zarobljenosti' u energetskom sektoru s preporukama za daljnje djelovanje u ovom području.

Istraživanje s preporukama, kako je kazala moderatorica i izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković, provedeno je s ciljem da se 'detektirani rizici preveniraju, a Hrvatska na temelju njih sama donosi odluke o svojim energetskim politikama'. Pojasnila je kako je metoda korištena u studiji kombinacija novinarskog rada i analitike javnih politika osmišljena na GONG-ovoj Regionalnoj školi policy analize održanoj 2016. godine.

Novinar Vidov rekao je kako se za ovu temu zainteresirao dok je pratio nerazjašnjene afere u energetskom sektoru iza kojih se naslućuju skrivene mreže partikularnih interesa. Premda korupcije nisu lišena ni druga područja u Hrvatskoj, energetsko polje mu je bilo posebno zanimljivo, jer je riječ o projektima koji vrijede milijarde kuna.

Stoga su u GONG-u odlučili provesti istraživanje da utvrde kvalitetu upravljanja u energetskoj politici i razotkriju skrivene i partikularne interese. U tom smislu promatrali su u kojoj je mjeri stanje energetske politike u Hrvatskoj refleksija vanjskopolitičkih ciljeva Ruske Federacije jer je glavni dobavljač plina na europskom kontinentu ruski Gazprom.

Kako bi ilustrirao važnost plina za gospodarstvo, Vidov se referirao na izjavu jednog od ispitanika iz istraživanja koji je rekao kako je energija za gospodarstvo isto što i hrana za ljude.

- Ta hrana je u Hrvatskoj zatrovana korupcijom - objasnio je Vidov.

Kao ključni problem Vidov ističe da gotovo svi ispitani smatraju da se o energetici ne razmišlja strateški.

Objašnjava da su projekti u energetici dugoročni i da ne traju samo jedan mandat, tako da političarima na vlasti nije u interesu započinjati projekte za koje neće moći sebi pripisati zasluge.

- Prosječnom ministru nije atraktivno ulagati u kapital od kojeg neće imati koristi - rekao je Vidov i dodao da je upravo zbog jasno da Hrvatska nikad nije imala kvalitetnu energetsku strategiju: jedna je nastala u vrijeme Račanove vlade, a druga Sanaderove, ali niti jedna se nije provodila.

- Da se provodila strategija iz Sanaderovog doba, Hrvatska bi danas imala nuklearnu elektranu. To bi bila loša odluka, ali bi barem značilo da se provode projekti iz strategije - rekao je Vidov.

Pojasnio je i kako izostanak strateškog plana političarima odgovara i zbog toga što osobe koje upravljaju tim sektorom nisu za ništa odgovorne.

- Velike se odluke donose ad hoc, odnosno po principu ‘ako prođe, prođe‘’ – kaže Vidov. Isto tako, struka se ignorira, jer energetiku usmjeravaju različiti lobiji.

Također je objasnio kako je inspiracija za njihov rad bilo istraživanje iz 2016. o ruskom utjecaju u središnjoj i istočnoj Europi. U njemu je kao ključni instrument ruskog zarobljavanja detektirana metoda slabljenja lokalnih aktera na plinskom tržištu, a Hrvatska je navedena kao zemlja gdje je ruski utjecaj u samom vrhu vlasti. U svom istraživanju GONG je pokušao potvrditi tezu iz istraživanja 2016. godine o tome da povećana prisutnost ruskog kapitala vodi ka kleptokratskoj iliberalnoj demokraciji.

GONG-ovo istraživanje je kao primjer uzelo tri studije slučaja - Inu, Prvo plinarsko društvo (PPD) i LNG terminal.

Za Inu je Vidov rekao kako je opljačkana u nizu afera i potom tehnološki zapuštena zbog MOL-a.

- Postoje indicije da je MOL-ova politika prema Ini bila usklađena s ruskim interesima - rekao je Vidov.

O PPD-u, koji je u kratko vrijeme postao uspješna tvrtka, rekao je kako energetski biznis nikad nije samo energetski i da je tvrtka dio profita koristila za utjecaj na stranke – poput pozajmice sestrinske tvrtke HDZ-u za vrijeme dok joj je predsjednik bio Tomislav Karamarko.

Kad je riječ o projektu LNG terminala, Vidov je objasnio kako je planiran još od osamdesetih i oživljen za vrijeme Sanadera, a sa svakom promjenom vlasti ‘priča‘ se vraćala na početak.

Vlada Andreja Plenkovića najavila je plutajući terminal manjih kapaciteta, no i to je, tvrdi Vidov, rađeno neplanski.

Zaključio je kako se hrvatski energetski sektor nalazi na prekretnici. S jedne strane je linija manjeg otpora, odnosno ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima i klizanje prema daljnjem iliberalizmu mađarskog tipa. S druge strane, hrvatska se može odlučiti i na drugi smjer. Činjenica da se energetska politika zanemarivala može se iskoristiti stvaranjem strategije usmjerene na obnovljive izvore energije i energetiku kao motor gospodarskog razvoja.

- Nisam optimist, jer je za to potrebna politika koja razmišlja duže od četverogodišnjeg mandata - rekao je Vidov i dodao kako je u tijeku izrada nove energetske strategije, ali o njoj javnost nema dovoljno informacija.

Oriana Novokmet, GONG-ova stručnjakinja za antikorupciju, iznijela je neke od preporuka donesenih temeljem ove analize. Ponajprije, preporuke se odnose na transparentnost rada Vlade, demokratizaciju skupština javnih poduzeća tako da u njima sjede predstavnici građana, odnosno civilnog društva, te zabranu tajnog vlasništva kroz registar stvarnih vlasnika tvrtki koji bi trebao zaživjeti do kraja godine.

Na kraju izlaganja povela se i rasprava o potrebi LNG terminala, odnosno plina nasuprot obnovljivim izvorima energije. Vidov je pojasnio kako s aspekta zaštite okoliša Hrvatska kao mala zemlja ne može puno doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena, ali da to ne znači da ih može ignorirati.

U raspravu se iz publike uključio i Duje Prkut, jedan od autora studije, koji je u međuvremenu prešao u političke vode i postao zamjenik stranke START. S obzirom na to da GONG primjenjuje visoke standarde odvojenosti od politike, nije se našao na promocijskoj klupi.

Prkut je upozorio kako treba zaustaviti daljnju plinofikaciju kućanstava, no kad je riječ o LNG terminalu, treba uzeti u obzir da će još jako dugo vremena hrvatska kućanstva biti vezana uz plin.

Isto tako, upozorio je i kad je riječ o LNG terminalu, nitko ne govori o njegovoj isplativosti i iskoristivosti u smislu izvoza plina u susjedne zemlje.