Iz godine u godinu obilježavanje Osmog marta postaje sve angažiranije i prepoznatljivije. Od nevidljivosti koju je imao tijekom devedesetih, pa do vraćanja toga datuma u fokus javnosti kao Međunarodnog dana žena povodom kojeg se dijele cvijeće i bomboni, posljednjih godina Osmi mart ponovno postaje dan kada žene ukazuju na stvarne probleme i nejednakost s kojom se suočavaju tijekom cijele godine.
Zasluga za to u najvećoj mjeri ide feminističkom kolektivu fAKTIV, koji petu godinu zaredom u Zagrebu organizira Noćni marš. Pod parolom ‘Živio feminizam! Živio Osmi mart’, ove godine okupljanje će započeti u 17:30 sati na Trgu žrtava fašizma.
- Dosta je pokušaja ušutkavanja i zastrašivanja žena. Borit ćemo se solidarno za sve žene i sve one koji se danas ne mogu boriti za sebe, borit ćemo se feministički, za pravedniji i ravnopravniji svijet - rekla je za Novosti Ana Lovreković iz fAKTIV-a.
Uz Zagreb, četvrtu godinu zaredom marširat će građanke i građani Splita. Točno u podne u nedjelju na splitskom Trgu Gaje Bulata započinje okupljanje, nakon kojeg će se Marmontovom ulicom krenuti do Rive. ‘Točno u podne – ne dijelimo cvijeće, slavimo žene!’ moto je ovogodišnjeg okupljanja, a tema marša je, kako je za Novosti rekla aktivistkinja Mirjana Kučer, ‘kontinuitet ženske borbe s porukom da se slavi snaga i uspjeh ženske borbe kroz stoljeća’. Riječki noćni marš ove godine posvećen je nasilju nad ženama, a okupljanje počinje u 18 sati na Kontu.
- Žrtve nasilja se formalno kontinuirano potiče da prijavljuju nasilje, ali predugi procesi i izrečene kazne nesrazmjerne su s počinjenim zločinima pa obeshrabruju žrtve i daleko su od zadovoljenja pravde. Prema dostupnim statistikama, tek jednom od deset nasilnika biva izrečena bezuvjetna zatvorska kazna, što je apsolutno neprihvatljivo - kazala nam je Marinella Matejčić, jedna od organizatorica riječkog marša.
Osim samih povorki, zagrebački, riječki i splitski marševi imaju popratne programe koji sadrže projekcije filmova, slušaonice i različite radionice. A marširat će se i Puli, i to s Trga Portarate s početkom u 11 sati, te u Zadru, gdje okupljanje kreće u 16 sati s Trg pet bunara. Pored inicijativa i udruga koje stoje iza organizacije Noćnih marševa, Međunarodni dan žena obilježit će i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), koji također u nedjelju organizira prosvjednu akciju pod nazivom ‘Žene u okovima radnog vremena’. Akcija će započeti u podne ispred njihovih prostorija na zagrebačkom Trgu kralja Petra Krešimira IV.
- Akcijom želimo ukazati na problematiku radnog vremena te kako njegov opseg i raspored, prouzrokovan lošim zakonskim okvirom i nedostatkom nadzora nad njegovom provedbom, posebno pogađa žene - rekla je za Novosti Nediljka Buklijaš iz SSSH-a te dodala da su žene najveće žrtve nepomirljivosti privatnog i poslovnog života.
- Na njima je trostruki teret: zadužene su za većinu poslova u kućanstvu i obitelji, teško im je kombinirati plaćeni rad na puno radno vrijeme i neplaćene obaveze te na tržištu rada teže napreduju. Stoga radno vrijeme u žena ima šire značenje od onog standardnog i uključuje niz nevidljivih i neplaćenih radnih zadataka. To je razlog zbog kojeg su žene, u puno većoj mjeri nego muškarci, u okovima radnog vremena - dodala je Buklijaš.
Priznanje ženama dodjelom Nagrade za strašne žene prošlu su srijedu u zagrebačkom kafiću Botaničar odali feministički portal Vox Feminae i društveno poduzeće Fierce Women.
- Nagrada se dodjeljuje ženama koje su u proteklom razdoblju dale značajan doprinos za rodnu ravnopravnost, pravednost i socijalnu pravdu u Hrvatskoj - objasnila nam je Antonela Marušić, urednica portala Vox Feminae.
Među četrdesetak kandidatkinja koje su predložili čitatelji i čitateljice tog medija, stručni žiri izabrao je pet dobitnica: Maju Mamulu iz Ženske sobe, redateljice Danu Budisavljević i Noru Krstulović, penjačicu Tatjanu Bračanov te članicu inicijative Ljudi za ljude i dogradonačelnicu Gline Branku Bakšić Mitić.
I tjedan nakon Osmog marta bit će u znaku žena i ženske borbe. U organizaciji izdavačke kuće Fraktura od 8. do 11. ožujka održat će se festival ‘Feminizam je za sve’. Uz predstavljanje knjiga te tribine na kojima će se razgovarati o temama poput suvremenih zahtjeva i ograničenja feminizma, njegovom prilagođavanju novom tehnološkom dobu, festival će ugostiti brojne autorice i feministkinje poput Rade Borić, Nadežde Čačinovič, Lade Čale Feldman, Slavenke Drakulić, Nataše Govedić, Mime Simić, Jelene Tešije, Jelene Veljače, Darije Žilić…
- Festival je proizišao iz Frakturinog nakladničkog programa, a izravni poticaj bilo je objavljivanje devet knjiga feminističkih autorica. Riječ je o esejima urednica i autorica portala Muf koje se bave različitim feminističkim pitanjima, odnosno Asje Bakić ‘Dođi, sjest ću ti na lice’, Maše Grdešić ‘Zamke pristojnosti’, Lee Horvat ‘Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu’, Barbare Pleić Tomić ‘Mama kuha ručak, tata čita novine’, Lane Pukanić ‘Tinejdžerke i drugi monstrumi’ i Jasne Žmak ‘One stvari’. Tu su i po jedna knjiga iz povijesti i teorije feminizma: Zsófije Lóránd ‘Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji’ i Sare Ahmed ‘Kulturna politika emocija’, koja će biti objavljena početkom travnja 2020. godine, te prošireno izdanje knjige začetnice feminizma na našim prostorima – Slavenke Drakulić, ‘Smrtni grijesi feminizma’ - rekao je za Novosti Seid Serdarević iz Frakture, dodajući da se, kad je riječ o feminističkoj literaturi, inače prevodi i piše malo knjiga.
- No iznimno je važno da se takve knjige pojavljuju i da potiču raspravu jer ni feministička borba, kolikogod mislili da je u nekom trenutku izborena, nije gotova. Jednako kao i borba za demokraciju, ona je stalno potrebna i bez prestanka se mora osvještavati pitanje položaja i jednakosti žena, jer kada vidimo broj muškaraca na čelnim pozicijama, a često i odnos plaća, tada je jasno da su žene u neravnopravnijem položaju - rekao je Serdarević.
A hrvatski feministički pokret je u svojoj institucionalnoj i vaninstitucionalnoj, odnosno gerilskijoj formi ojačao i okrupnio, kaže nam Antonela Marušić.
- Zadnjih desetak godina nastao je cijeli niz inicijativa koje uoči Osmog marta, ali i cijele godine rade i bore se, organiziraju direktne akcije, kulturne aktivnosti na različitim razinama. Mislim da konačno možemo biti sretni da je prevaziđen taj liberalni praznični karakter Osmog marta. Taj dan je vraćen samom sebi, odnosno vraćen mu je borbeni potencijal - zaključila je Marušić.
