Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, u srijedu je u sklopu humanitarne akcije SNV- a "Banija je naša kuća" obišla potresom pogođeno područje Banije.

Predsjednica Cvijanović sastala se u Petrinji u Stožeru civilne zaštite s potpredsjednikom Vlade RH Borisom Miloševićem, a na sastanku su sudjelovali i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac i saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov.

U obilasku Petrinje, delegacija RS-a obišla je razrušenu povijesnu jezgru, srušeni parohijski dom i crkvu sv. Spiridona u izgradnji.

Milorad Pupovac je kazao da je za građane Banije iznimno značajno što je predsjednica Cvijanović ovdje jer je jedna od prvih pomoći za došla upravo na njenu inicijativu.

Naglasila je da je pred Vladom RH i stanovnicima Banije velik posao u kojem će svima trebati strpljenje.

- Stanovnici Banije mogu da računaju na institucije i građane Republike Srpske. Ovo je vrijeme solidarnosti koju smo svi pokazali, ne samo preko financijske pomoći, nego i mobilisanjem građana koji su željeli i samostalno da pomognu - rekla je predsjednica RS-a Cvijanović i dodala da je zadovoljna sa sastankom u Stožeru, gdje je, između ostalog, ukazala i na veliku brigu koju imaju stanovnici Novog Grada i okolnih mjesta po pitanju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Srpski entitet u BiH poslao je deset stambenih kontejnera prvih dana nakon potresa od 6,2 po Richteru koji je 29. prosinca pogodio Baniju. 

- Značajan dio isporučenih kontejnera preko nevladinih organizacija, pa i akcije "Banija je naša kuća", proizvedeni su u Republici Srpskoj, u Dubici, a Vlada Republike Srpske osigurala je i svu potrebnu logističku pomoć oko prijevoza kontejnera. Ovaj potres, sa strašnim posljedicama, nas je povezao i učinio bližim razvijajući osjećaj međusobne solidarnosti. Današnji dolazak Željke Cvijanović je u tom smislu dodatna potvrda, znak solidarnosti i spremnosti da se razvija suradnja u svim segmentima koji su važni za normalizaciju života - poručio je Pupovac.

Milošević, Cvijanović i izaslanstvo razgovarali su još procesu izgradnje mosta kod Gradiške koji će spojiti Hrvatsku i BiH, a čiji se dovršetak izgradnje očekuje za godinu i pol, rekla je predsjednica RS-a.

- Ostaje taj veliki, da kažem, poduhvat na hrvatskoj strani kada je u pitanju izgradnja pristupnih prometnica. Doživljavam taj projekt kao projekt koji treba olakšati našim građanima i gospodarstvu brzu komunikaciju, smanjenje troškova koje bi imali da putuju ili prelaze na nekom drugom mjestu, rasterećenje koje mi imamo i zagušenje u Gradišci - navela je Cvijanović koja to smatra "zajedničkim poduhvatom kompanija RS-a i Hrvatske koje su pokazale sposobnost da na ovakvim velikim projektima rade usprkos koroni i svim izazovima koji su nas pratili". 

Cvijanović, Pupovac i episkop gornjokarlovački Gerasim zapalili su svijeće u Petrinji na mjestu gdje je stradala 13-godišnja djevojčica Laura Cvijić, a Cvijanović je ostavila i buket bijelih ruža. Prije toga je obišla razrušenu povijesnu jezgru, srušeni parohijski dom i crkvu sv. Spiridona u izgradnji.

- Prizori koje danas vidim izgledaju strašnije i gore nego što smo imali priliku vidjeti na televizijskim snimkama i našim televizijskim programima. Veliki su izazovi pred stanovnicima ovog područja, ali i pred vladom RH - rekla je Cvijanović. 

Posjet Glini

Nakon Petrinje, predsjednica Cvijanović otišla je u Glinu, gdje je posjetila Banijsku kuću SNV-a te obišla grad uz vodstvo glinskog povjesničara Igora Mrkalja, nakon čega je posjetila i Majske Poljane, gdje su stigli prvi kontejneri koje je Republika Srpska donirala odmah nakon potresa.

Mrkalj je proveo po više glinskih lokacija. Jedno od njih je mjesto gdje se nalazila glinska Bogorodičina crkva, a čiji su temelji stajali i poslije rata izgrađen je 1969. godine Spomen dom. Nakon rata 1990-ih, glinska lokalna vlast donijela je dvije potpuno nerazumne odluke: prvu, od 23. rujna 1995. godine, da se Spomen dom, koji je izgrađen na mjestu masovnog ustaškog zločina i porušene srpske pravoslavne crkve, preimenuje u Hrvatski dom; i drugu, od 21. listopada 2014. godine, kojom se izriče zabrana okupljanja, polaganja vijenaca i paljenja svijeća na tom mjestu. 

Tom prilikom Mrkalj je Željki Cvijanović poklonio primjerak "Tragova", časopisa za srpske i hrvatske teme koji izdaje Arhiv Srba u Hrvatskoj, čiji je osnivač Srpsko narodno vijeće. Predsjednica RS također obišla bivšu kuću bogatog trgovca Petra Peleša u kojoj će se otvoriti budući Muzej državne himne. U "Tragovima" je objavljen znanstveni članak o Josifu Runjaninu, kompozitoru hrvatske himne, uglazbljenoj u Glini 1846. godine. 

Delegacija RS-a obišla je Paju Kukoleču i njegovu suprugu koji žive u jednom od kontejnera, a nadaju se da se njihova kuća ipak neće morati rušiti.

- Ako se bude moglo, obnovit ćemo kuću, najvažnije je da nam sad ništa ne pada na glavu, imamo krevet i u toplom smo - izjavio je Kukoleča, naglašavajući da ne želi napustiti Majske Poljane.

U okviru posjeta Baniji, povodom humanitarne akcije Srpskog narodnog vijeća "Banija je naša kuća", predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović posjetila je i Jasenovac, gdje je u manastiru primio episkop Jovan Ćulibrk.

Željka Cvijanović naglasila je da je dan u Hrvatskoj bio obilježen tragedijama koje je napravio zemljotres, kao i obilaskom ljudi koji se teško nose sa strahotama, vjerujući da će institucije odraditi svoj posao i pomoći da se problemi riješe čim prije.

– Osjetila sam za potrebno da dođem ovdje, jer smo mi iz Republike Srpske reagovali prema tom stanovništvu. Ovaj težak dan pun teških ljudskih sudbina završavam na ovom mjestu. Imala sam veliku čast da pričam s vladikom i da me upozna s planovima obnove našeg manastirskog kompleksa, kao i da se položi vijenac i oda poštovanje nevino stradalim i brutalnom ubijenim u doba kad je vladao mrak i nije bilo dana. Dočekali smo da nove generacije vode računa o prošlosti, ali i budu zagledane u budućnost. Republika Srpska daje podršku svim našim ljudima širom svijeta i uvijek je tu na raspolaganje crkvi. Jasenovac je jedno od strateških mjesta za Republiku Srpsku i za Srbiju – kazala je Željka Cvijanović.

Posjet Jasenovcu

Dolazak predsjednice RS-a Željke Cvijanović u manastir Jasenovac, kao i na stradalu Baniju, koja je bila simbol žrtve i u Drugom svjetskom ratu, kako je rekao, pozdravio je episkop Jovan.

- Naravno da je Republika Srpska pomogla i pomoći će, ali to prije svega znači znak bratske pažnje i ljubavi. Stoga smo jako zahvalni na ovoj posjeti, a njen dolazak u Jasenovac je i više od toga, jer je Jasenovac svečovečansko, evropsko, hrišćansko, pravoslavno i srpsko mjesto koje okuplja vasceli svijet – od vaseljenskog patrijarha preko papskog nuncija do našeg običnog čovjeka koji dolazi da se pokloni i da u manastiru zapali svijeću. Mi smo u Jasenovcu pred velikom obnovom i velikim radom, prije svega pred velikim primanjem bezbrojnih ljudi koji dolaze da se poklone. Jer ovdje je svetinja i mjesto stravičnog stradanja koje je prepoznato kao jedinstveno u Drugom svjetskom ratu i u cijelom svijetu – kazao je episkop Jovan.

– Da podsjetim da se sedma Banijska divizija s područja Neretve i iz Bosne i Hercegovine vratila nakon 1943. sa osamsto boraca od 5 do 6 hiljada, koliko je imala na početku te ofanzive. Tako i u ovom ratu, pa od korone i od zemljotresa koji je srušio crkvu u Majskim Poljanama od kuda potiču braća Micić, naši najčuveniji avangardisti između dva svjetska rata i europski i svjetski poznati umjetnici. Na žalost, baš je njihovo selo najviše pogodio zemljotres – kazao je Jovan.

Na novinarsko pitanje naglasio je da se kreće s obnovom hrama, koji je bio prva žrtva logora u Drugom svjetskom ratu, s obzirom na to da su prvi zatvorenici imali zadatak da ga sruše, kao i da je obnovljen tek 1984. godine kada ga je na ogromnom skupu osveštao patrijarh German, zajedno sa sedam arhijereja. Nedavno je podignuta i zimska crkva gdje je sada sestrinstvo koje broji osam sestara, a uskoro, kako je najavio, kreće i obnova srpske škole koja je u sastavu manastira.