Treći Festival "Krleža i Duga Rijeka" od 7. do 10. jula održan je u Dugoj Rijeci i Koprivnici. Organizatori ove kulturno-umjetničke manifestacije i ove godine bili su Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika i koprivnička umjetnička organizacija "Artikulacija".
U sklopu Festivala sudionici su posjetili Dugu Rijeku i Krležine lokalitete, povjesničar Hrvoje Petrić održao je izlaganje na temu "Nekadašnja i Krležina Duga Rijeka" dok su o slavnom piscu govorili još Denis Peričić, Mario Lipovac i Mario Kolar. U selu Duga Rijeka dvadesetih godina prošloga vijeka, živio je i radio znameniti hrvatski književnik Miroslav Krleža. Njegova žena Bela radila je tada kao učiteljica u osnovnoj školi. Ono po čemu je Krleža u tome potkalničkom krajiškome mjestu ostao posebno upamćen kod starijih generacija, bila je njegova igra sa seoskom djecom. Prije tri godine, 2018. obilježeno je 100 godina od dolaska Miroslava i Bele Krleže u Dugu Rijeku. U posjete Krleži i Beli dolazio je još jedan velikan hrvatske književnosti, August Cesarec.
Drugi dio programa uključivao je održavanje pozorišne predstave u dvorani "Domoljub" i obilazak izložbe posvećene Krleži u Muzeju grada Koprivnice. Historičar Petrić govorio je o povijesnom razvoju Duge Rijeke, navodeći kako prvi spis o naselju datira iz 1631. godine.
Duga Rijeka je, prema njemu, bila je civilni prostor i spadala je pod vlastelinstvo Ludbreg, dok je na primjer Veliki Poganac bio dio Vojne Krajine. Tokom izlaganja naveo je i činjenice o kretanju broja stanovnika (koji su bili slobodnjaci) kroz protekla stoljeća. 1760. godine je izgrađena zidana pravoslavna crkva iako su u tom periodu crkve bile uglavnom drvene, a 1848. godine je uz pomoć ludbreškog vlastelinstva i paroha izgrađena prva škola u kojoj su se učitelji često mijenjali. U početku je tu boravilo oko 15 porodica, a kada je tu boravio Krleža bilo je oko 400 stanovnika.
