Točno osam decenija nakon osnivanja Antifašističkog fronta žena (AFŽ), u decembru 2022, u Bosanskom Petrovcu nastala je Feministička antifašistička mreža (FAMa) koja se oslanja na "internacionalno naslijeđe" pretkinja koje su udružene u AFŽ krenule u borbu protiv fašizma, "sanjajući o novom svijetu u kome će žene i muškarci biti ravnopravni, a socijalna pravda dostignuta".

Godinu dana poslije FAMa je predstavila "Feministički manifest antifašistkinja za 21 v(ij)ek". U nizu ključnih stavki Manifesta navedimo borbu protiv oživljavanja fašizma, vraćanja tzv. tradicionalnih vrijednosti, klerikalizacije, mržnje prema LGBT osobama, prezira prema ženama, vršnjačkog nasilja, autoritarnosti, korupcije, a kao temelj obrane od fašizma navode ženska prava i rodnu ravnopravnost. Izbor FAMa je mir i razoružanje, ideja ravnopravnosti, poštovanja različitosti, slobode i pravde kao osnovnih vrijednosti...

Iza FAMa danas stoji više od stotinu žena, a reći će nam Nađa Bobičić, socijalistička feministkinja i književna kritičarka, da su vrata otvorena svima, ne samo ženama. Ističe da je u ostvarivanju ideja Manifesta najveća prepreka osipanje i gubitak iz vida zajedničkog cilja.

- Umor, kojem smo izložene u savremenom sistemu, vrlo često dovodi do toga. Trebalo bi se stalno vraćati na pravi put i vidjeti viši cilj. Treba se podsjetiti zašto smo tu i planirati akcije koje će se bar dijelom preklapati s onim što radimo na radnim mjestima ili u slobodno vrijeme. Na taj način mreža poput FAMe postaje zajednički resurs kojim ćemo proširiti rad, unaprijediti i dići na viši nivo akcije koje bismo ionako radili - kaže naša sagovornica i napominje da će ova mreža motivisati i druge žene koje se žele pridružiti zajedničkom cilju.

Jedna od onih koja se pridružila naknadno, nakon prošlogodišnjeg osnivanja, je i umjetnica Adela Jušić, jedna od osnivačica Udruženja za umjetnost i kulturu "Crvena". Jušić ističe za naš list da se dugo nadala inicijativi poput regionalne antifašističke mreže žena.

- AFŽ je svojim djelovanjem u samo 11 godina napravio takve pomake davnih 40-ih i početkom 50-ih. Dale su nam primjer šta je sve moguće ostvariti ujedinjenim djelovanjem - kaže Jušić i naglašava da su one tad djelovale "terenski, dopirući do svake žene i u najudaljenijim selima".

Smatra da FAMa danas ima sve uslove da uradi nešto slično i da su žene suočene sa istim problemima političke i ekonomske prirode.

- To je ono što nas je povezivalo 1942, i to je ono što nas povezuje i danas, 81 godinu nakon - naglašava ona.

Bobičić također ističe dvije velike razlike u odnosu na 1942. godinu: kontekst rata prije svega, a onda i činjenica da je "prvu polovinu 20. vijeka obilježio zamah komunističkih pokreta i njihov direktni sukob sa fašizmom".

- Sada živimo u vremenu nakon propasti socijalističkih sistema, u totalnoj dominaciji kapitalizma. Indirektno, ipak, iskustvo iz tog perioda nam može biti korisno. Vidimo da se sadašnje desničarske struje jako trude izbrisati svako sjećanje na uspjehe jugoslavenskog revolucionarnog pokreta. Ne bi to radili da i dalje u prošlosti ne vide veliku prijetnju - zaključuje Bobičić.

Napominje da se ne bi smjeli odreći lekcija iz povijesti koje nas uče da je moguće pobijediti fašizam, kao i da je moguće pobijediti kapitalistički sistem napravljen po mjeri bogate elite te ga zamijeniti sistemom "koji djeluje po potrebama većine i osigurava joj dostojanstven život".

Nisu stavke iz Manifesta spisak lijepih želja, niti je riječ o utopiji. To su osnove za zdravo društvo temeljno na ravnopravnosti i poštovanju, ali, reći nam to Adela, u "društvu i svijetu u kakvom danas živimo, nažalost, svaki manifest zvuči kao utopija". Kao društvo smo izgubili vjeru u promjene, u mogući progres u bilo kakvom smislu.

- Kao prvo se to mora promijeniti. Svaki pokušaj promjene, pa makar ostao samo i u formi manifesta, važan je i neophodan da prkosi sveprisutnoj društvenoj letargiji i socijalnoj političkoj atmosferi u kojoj se ne samo pojedinac, nego i grupe, osjećaju nemoćnim - napominje Jušić. Međutim, naglašava da nismo nemoćni i da FAMa može svojim djelovanjem uticati na svakodnevne političke probleme našeg regiona i doprinijeti neophodnim promjenama što "Manifest već stavlja izvan okvira puke utopije i ideje".

- Žene koje su okupljene u FAMi su takođe društveno aktivne. Većina njih važne su u svojim profesionalnim i društvenim sredinama i tamo itekako mogu djelovati u ostvarivanju ciljeva iz manifesta - zaključuje Jušić.

Slično razmišlja i Nađa Bobičić, koja napominje da ako se zadržavamo samo u okviru onoga što nam se sada nudi kao moguće, "već smo u početku osuđene na poraz".

- Ako nas je prošlost ičemu naučila, to je da se moramo opirati postavljenim granicama. Interes elita jeste da nas eksploatišu i zadrže pod kontrolom na svakom nivou – u kući, na ulici, u online sferi. Misliti neku buduću utopiju prvi je korak neposlušnosti i otvaranja horizonta novog (ne)mogućeg. Međutim, nije dovoljno samo zamišljati. Treba učiniti sve kako bi se tako nešto ostvarilo - naglašava ona.

U periodu od tih 80 godina, desili su se i ratovi 90-ih koji su bili određena spona između dva perioda koja je pokazala da su feministkinje surađivale i u najtežim trenucima tokom 90-ih, održavajući antifašizam u praksi tri decenije, podsjeća Bobičić i dodaje da je sad trenutak "da se međugeneracijski udružimo u širu mrežu i pokušamo da praktikujemo solidarne akcije, osmišljavamo nove, neki će reći i utopijske modele iz današnje perspektive, koji mogu djelovati realnije već sjutra".

Kao velike izazove navodi ideološke sukobe iznutra.

- U svim našim feminističkim i progresivnim pokretima dođe trenutak "cijepanja", kada jedan dio pokreta poklekne pod konzervativnim idejama. Mi radimo u društvenim okvirima koji su uglavnom neprijateljski i na sve načine pokušavaju prisvojiti naše progresivne ideje. Čini mi se da za ovaj izazov nema načina da se u potpunosti prevenira. Njegove loše posljedice mogu se ublažiti stalnim praćenjem regionalnih i globalnih diskusija, razvojem teorijskih i analitičkih aparata, kako se u budućnosti ne bi zatekli s temama na koje ne možemo odgovoriti - zaključuje Bobičić, koja ipak ne dovodi u pitanje uspjeh jer je sigurna da će brojna grupa žena sa ogromnim iskustvom i svojim izvorima pronaći modele rada koji će biti efikasni i što je moguće ravnopravniji.

- Naš je zajednički cilj – otpor fašizmu koji nekontrolisano jača usljed kontinuirane krize kapitalizma u kojoj se nalazimo - podcrtala je ona.

Jušić ističe da je cilj i vratiti oduzeta prava, kao npr, pravo na abortus koje se putem raznih lobija pokušava oduzeti, ne samo u regiji, već i u nekim zemljama Evropske unije.

- Svjedočimo raznim retrogradnim politikama koje udaraju na osnovne jednakosti koje su nam Ustavom iz 1942. zagarantovane. Opet moramo voditi iste borbe i opet se moramo pitati "šta je nama naša borba dala".